Afrika i Europa - zajednički interesi, prilike i izazovi suradnje

04.12.2025.

20:47

Autor: Miro Aščić/Aggenda Svijet/HRT

Rudnik Simandou
Rudnik Simandou
Foto: Luc Gnago / Reuters

Nakon prošlotjednog summita Europske unije i Afrike u Luandi u Angoli, Agenda: Svijet analizira što su zajednički interesi, prilike, ali i izazovi suradnje dvaju kontinenata. 

U velikom globalnom preslagivanju i odmjeravanju snaga koje već dulje traje, a intenziviralo se s povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Afrika, taj kontinent u razvoju, s brojnim nestabilnostima, slabostima, ali i mogućnostima, za sada kao da je ostala po strani. No to je samo dojam jer ondje se nalaze golemi ljudski i rudni potencijali, za koje su zainteresirane sve velike sile.

Velike sile zainteresirane za goleme ljudske i rudne potencijale u Africi


Luandu, glavni grad Angole, često nazivaju afričkim Dubaijem. Uz more se proteže dugačka šetnica s palmama, podignuti su neboderi i luksuzne poslovne zgrade - slika netipična za crnu Afriku. Preobrazbu grada omogućilo je naftno bogatstvo koje crpe velike europske i američke multinacionalne kompanije. Za nove vizure Luande zaslužne su kineske tvrtke, u zamjenu za dugoročne energetske ugovore. Najveći dio komercijalnih nebodera danas je u vlasništvu domaćih konglomerata, često povezanih s političko-poslovnim elitama. U njima su banke, državne agencije i sjedišta velikih kompanija. Student Amadeu Žoze kaže da je Luanda sjajan grad - za onoga tko ima novca.

- Otvoreni smo prema svijetu, otvoreni smo prema ljudima, želimo imati više ljudi ovdje. Vjerujem da poboljšavamo svoj život; ovo je dobar grad, rekao je student iz Luande.

Iza urbane Luande postoji i drugi grad - siromašan, tipično afrički, s beskrajnim nizovima potleušica. Od 2009. Luanda je doživjela demografsku eksploziju: broj stanovnika se udvostručio. Sličan trend bilježi cijeli kontinent - do 2050. imat će milijardu stanovnika više - pet puta više od Europa koja u toj demografskoj ekspanziji vidi i priliku i izazov. Za zaustavljanje ilegalnih migracija preduvjet je stvaranje perspektive na afričkom kontinentu. Na summitu u Luandi najavljena je dublja ekonomska suradnja - ulaganja, industrijalizacija, infrastrukturni projekti, a za to je u narednom razdoblju osiguran investicijski paket od 150 milijardi eura.

- U sve konfrontiranijem globalnom gospodarstvu, Afrika i Europa trebaju jedna drugu više nego ikad prije, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Već nekoliko desetljeća naši čelnici razmišljaju i određuju smjer kojim trebamo ići kako bismo ostvarili ambiciju mirne, integrirane i prosperitetne Afrike, rekao je Mahmoud Ali Youssouf, predsjedatelj Afričke unije.

Afrički lideri poručuju da i Afrika ima što ponuditi Europi: demografski potencijal, mladost i inovativnost, tražene prirodne resurse. Traže poštovanje i ravnopravnost, lakši pristup europskom tržištu i ukidanje viznih barijera. Novinarka iz Zimbabvea Kiri Rupiah naglašava da Afrika nije samo priča o siromaštvu i ratu.

- To je prilika; nisu to samo gladni ljudi i rat u Africi. Postoje ljudi, prilike, također se događa mnogo toga, ali to mora biti dvosmjerna ulica, mora biti bilateralno... ne može biti da samo šaljemo stvari u Afriku i to je to, rekla je Kiri Rupiah, novinarka iz Zimbabvea.

Zbog iznimno velikog prirasta stanovništva, Afrika se bez strane pomoći teško može izvući iz siromaštva sve dok stopa gospodarskog rasta ne dosegne od 7 do 9 posto, a zasad takvu stopu gospodarskog rasta ovdje u Africi imaju tek rijetke zemlje poput Ruande.

Europa je najveći investitor i donator u Africi: oko 40 milijardi eura godišnje prelijeva se sa Starog kontinenta. Europi su posebno zanimljivi projekti u obnovljivoj energiji, željeznicama, lukama, a posebice u preradi rijetkih minerala - litija, kobalta i grafita - unutar Afrike, umjesto izvoza sirovina. No mnoga su nalazišta već pod kineskim koncesijama.

- Riječ je, naravno, o pristupu afričkom kontinentu, zaista golem broj ruda s velikom demografskom ekspanzijom, s jako puno mineralnih ruda i bogatstava i s te strane logično je da smo i jedni i drugi prisutni na ovom kontinentu, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH.

Afrikanci rijetko govore negativno o kineskom utjecaju, koji je uočljiv posvuda. Kineske kompanije grade brane, ceste, zračne luke, stadione i luke. Primjerice, željeznica između Nairobija i Mombase u Keniji višestruko je ubrzala putovanja. Tragovi kineskih ulaganja u infrastrukturu vidljivi su i u Tanzaniji, Mozambiku i drugim zemljama.

- Europa neće moći izgraditi sve te stvari - ceste, mostove, gradove, na isti način kao što će to učiniti Kinezi. Ali Europa ima dobra sveučilišta, gdje se mogu obrazovati afrički ljudi, Europa ima dobar financijski sustav koji Afrika treba implementirati, modernizirati sustav, naglasio je Fernando Gonsalves, novinar iz Mozambika.

- Kinezi su istraživači. Na afričkom kontinentu, gdjegod idete, trebali biste vidjeti Kineze. Znaju što žele - imaju svoje ciljeve, rekao je Baba Mjai, diplomat iz Sijera Leonea.


Unutarnji sukobi i dalje razdiru kontinent. U Angoli je građanski rat trajao punih 40 godina, sve do 2002. Ruanda i Demokratska Republika Kongo u posrednom su sukobu od 1996. Zbog rata u Sudanu milijuni su se ljudi raselili. U Somaliji nema naznaka smirivanja, a u Etiopiji prijeti nova eskalacija. Islamističke skupine destabiliziraju Mali, Burkinu Faso, Niger, a posljednjih godina i Mozambik. Uz sve to, česti su i državni udari. Posljednji - u Gvineji Bisao - samo potvrđuje dugogodišnju političku nestabilnost zemlje.

- Naravno da želimo mir, da se situacija na brojnim ratištima u Africi primiri, to je jedan dio naših napora u provedbi zajedničke sigurnosne i vanjske politike, poručio je premijer Plenković.

Za razliku od Kine, Europska unija politiku prema Africi temelji na jačanju institucija, sustava i civilnog društva. Poruka je jasna: trajno smanjenje siromaštva i povećanje investicija moguće je tek u stabilnim državama. Kritičari, međutim, upozoravaju da građani Afrike nerijetko imaju dojam da sredstva stižu do svih mjesta - osim do njih - uz problem duboko ukorijenjene korupcije. Kinezi, s druge strane, ne postavljaju pitanja o političkom uređenju ili strukturi elita.

- Europljani, kada dođu, to je 'copy/paste' - trebali biste kopirati ono što funkcionira u Europi. Siguran sam da to funkcionira u Hrvatskoj, ali neće funkcionirati u Zimbabveu. To ne znači da je to pogrešno, ali morate prilagoditi stvari onome što tamo funkcionira, i osjećam da su mnogi ljudi imali dojam da Kinezi ne rade takve stvari, rekla je Kiri Rupiah, novinarka iz Zimbabvea.

Afrika je bremenita problemima, ali i potencijalom. Industrija je slabo razvijena jer se i dalje pretežno izvoze sirovine, nerijetko pod koncesijama stranih kompanija, od čega Afrika općenito ima malo koristi. Poljoprivreda ima golem potencijal, ali bez mehanizacije ostaje nerazvijena. Demografski pritisak stvara besperspektivnost za mlade. Bez velikih ulaganja u infrastrukturu i industriju, kontinent teško može izaći iz začaranog kruga siromaštva.


Što nudi Afrika, kako se gleda na Europu i što se od nje očekuje?


Što nudi Afrika, dio svijeta bogat rudnim bogatstvima, mladim stanovništvom i ambicijama, ali i istovremeno bremenit siromaštvom, sukobima, ratovima i prevratima? Kako se gleda na Europu i što se od nje očekuje?

O ovim i brojnim drugim pitanjima u emisiji "Agenda Svijet" voditelj Danko Družijanić razgovarao je s dobrim poznavateljem afričkih prilika, piscem i novinarem Hrvojem Ivančićem.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora