Skalicki: Ne isključiti potpuno ruske energente

08:16 / 20.05.2022.

Autor: U mreži Prvog/HRT

U mreži Prvog

U mreži Prvog

Foto: HR / HRT

Što Europskoj uniji donosi 300 milijardi eura vrijedan plan za prekid ovisnosti o ruskim energentima? Kako će se on odraziti na Hrvatsku? Može li plan nazvan REPowerEU ubrzati dogovor o šestom paketu sankcija? Koliko Unija brzo može povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora? U "U mreži Prvog" o tome su govorili državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić, savjetnik za energetiku Miro Skalicki, Ana-Maria Boromisa iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose te dopisnica HRT-a iz Bruxellesa Jasna Paro.

O tome što konkretno uključuje plan koji je EK predstavio, Paro je rekla da su to tri velika elementa: povećanje obnovljivih izvora energije, diversifikacija i štednja. Najvažnije je, dodala je, uvođenje i povećanje obnovljivih izvora i ubrzavanje proizvodnje čiste energije, što znači da treba što žurnije izgraditi što više solarnih i vjetroelektrana, za što je, osim novca, potrebno skratiti administrativne postupke za dobivanje dozvola. Potrebno je i što više solarnih krovova na javnim i stambenim zgradama.

- Jedna trećina od 300 mlrd. € išla bi za proizvodnju čiste energije, to je skupo, ali jamči najveći stupanj energetske neovisnosti za Europu, rekla je.

Što se tiče diversifikacije, Paro kaže da bi se plin ili fosilna goriva, umjesto iz Rusije, uvozili iz Afrike, SAD-a ili s Bliskog istoka. Za to su također potrebna ulaganja u infrastrukturu, a EK predlaže da se povećaju kapaciteti LNG-ova u Europi.

- Komisija želi jednim udarcem postići tri cilja. Jedno je prekinuti ovisnost o ruskom plinu, drugo je smanjiti CO2, a treće je smanjiti cijene energenata, dodala je.

Skalicki smatra da je taj plan dosta ambiciozan.

- Ako pogledamo prošlu godinu, Europa je uvozila oko mlrd. € dnevno energenata: plin, struja, nafta, ugljen. To su ogromni iznosi, rekao je.

Dodao je kako je Europa desetljećima gradila svoju ovisnost o ruskim energentima. Kao primjer je naveo Sjeverni tok 2, koji je stajao 12 mlrd. eura. Što se tiče rafinerija, u Europi ih je zatvoreno 25-30 u posljednjih nekoliko desetaka godina i Europa je svjesno prešla u što veći uvoz gotovih derivata s Bliskog istoka i iz Rusije.

- To se svjesno radilo u jednom smjeru, sada Europa iz jedne situacije ide u potpuno drugu, rekao je.

Smatra da ima zbunjujućih izjava iz EK: malo se govori o smanjenju ovisnosti o ruskim energentima, što smatra da treba smanjiti, no često se govori o potpunom prestanku uvoza ruskih energenata.

- Mislim da to nije dobro. U krajnjem slučaju, Rusija je prirodni izvor energenata za Europu, ovakva situacija neće dovijeka trajati, situacija će se promijeniti i postat ćemo ovisni o LNG-u iz Amerike ili iz Nigerije jer više nećemo htjeti uvoziti plin iz Rusije. Tu treba naći nekakav pravi balans, rekao je. 

Boromisa kaže da se, ovisno o kontekstu, mnogo toga može učiniti. Kao primjer je navela razvoj digitalizacije tijekom pandemije.

- Visoke cijene i nedostupni ruski plin i nafta mogu, na neki način, povećati investicije koje su nam se do sada činile preskupe i neisplative, rekla je.

Što se tiče plana i toga što bi mogao dugoročno donijeti EU-u, rekla je da bi dugoročni ciljevi trebali biti kao i u zelenom planu: nulta emisija plinova i povećanje konkurentnosti gospodarstva.

- To nije pitanje samo infrastrukture i ulaganja, nego i kako ljudi koriste promet, kako koriste slobodno vrijeme, na koliko stupnjeva se griju i hlade. To je jedna jako velika promjena, dodala je. 

Milatić je govorio o tome što plan smanjenja ovisnosti o ruskim energentima znači za Hrvatsku. Rekao je da smo mi kroz naše strategije i zakonodavni okvir krenuli u ubrzanje tranzicije na obnovljive izvore.

- Ovdje se jasno govori da će države članice morati dobiti legislativnu potporu da se ti procesi ubrzaju, izjavio je.

- Hrvatska je postavljena, što se tiče ovog plana, za jedan od novih dobavnih pravaca za diversifikaciju dobave plina u Europu. Mi moramo pojačati cijevi kako bi se došlo do konačnog cilja, rekao je.

Vezano za Hrvatsku, rekao je kako smo spremni da do kraja godine počne provedba plana REPowerEU.

- Ako se dogodi da Plinacro uspije doći do sredstava, dokumentacija je gotova, osim jednog dijela prema Slavonskom Brodu. Kompletan projekt se može napraviti za 36 mjeseci, dodao je.

Vezano za trenutačnu situaciju u Hrvatskoj, Skalicki kaže da je, kad je riječ o dobavnim pravcima, LNG terminal uistinu pomogao i pokazalo se da je to bila prava odluka, a nešto domaće proizvodnje imamo.

- Jedina samodostatnost je ako imaš svoj izvor energije. Infrastrukturni objekti pomažu, ali ako nemate energente, onda vam to ne pomaže, rekao je.

Govorio je o dobivanju dozvola i izgradnji plinovoda, za koje kaže da su višegodišnji projekti.

- To nije nešto što se može napraviti preko noći, dodao je.

Paro je rekla da bi se većina sredstava osigurala iz zajmova koji su predviđeni u planu za oporavak i otpornost. Ta su sredstva bila namijenjena za oporavak nakon COVID-a, a EK će državama članicama predložiti da ih ulažu u čistu energiju. Ako države neće iskoristiti taj novac, EK bi ga iskoristio za financiranje velikih radova i projekata od opće koristi.

Milatić je rekao da bi Hrvatska mogla očekivati oko pola mlrd. €, to je golem projekt. Naglasio je da imamo priliku postati važno energetsko središte i čvorište.

Što se tiče obnovljivih izvora energije, Boromisa kaže da je Hrvatska više usmjerena na velike infrastrukturne projekte.

Na pitanje hoće li Rusija, ako EU implementira ovaj plan, zauvijek izgubiti dio europskog tržišta, Skalicki je rekao da potpuni povratak na staro ne bi bio dobar.

- Europa definitivno mora smanjiti ovisnost o ruskim energentima, ali ne smije ih kompletno isključiti. Kada se situacija smiri, a vjerujem da tiha diplomacija negdje radi, da će se situacija smiriti i da će se stvari polako vraćati na staro, rekao je.

Dodaje da Europa treba kupovati naftu i plin iz Rusije, ali mora imati i druge rezervne pravce.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!