Lagarde u Dubrovniku: "Utjecaj uvođenja eura na inflaciju neznatan"

Smirivanje inflacije u eurozoni trenutačno je glavni cilj Europske središnje banke, a kamatne stope snižene prošloga tjedna, prvi put nakon 5 godina, glavni su alat njezine monetarne politike. O toj, ali i drugim aktualnim temama raspravlja se na 30. međunarodnoj ekonomskoj konferenciji, koju u Dubrovniku organizirao HNB. Na konferenciju je došla i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde - čije poteze budno prati cjelokupna europska, ali i svjetska financijska javnost.

Christine Lagarde na dubrovačku konferenciju stigla je samo tjedan dana nakon što je objavila dugoočekivani zaokret u monetarnoj politici Europske središnje banke. Kao čelnica MMF-a već je bila u Dubrovniku, no sada je prvi put stigla kao čelnica ECB-a. Hrvatska je u međuvremenu postala, kaže Lagarde, iznimno uspješna članica eurozone s eurom kao nacionalnom valutom.  

- Znam da mnogi u Hrvatskoj misle da je uvođenje eura povećalo inflaciju. I jest! I to se dogodi uvijek pri ulasku novih članica! Ali taj je utjecaj neznatan! Izračunali smo da je uvođenje eura u Hrvatskoj inflaciju povećalo samo za 0,4 posto. No osim toga, Hrvatska se zaista dokazala kao ozbiljna, pouzdana i disciplinirana država i gospodarstvo, s monetarnom politikom koja je u odličnim rukama HNB-a i guvernera Borisa Vujčića, rekla je Lagarde.

Europska središnja banka počela je snižavati kamatne stope u eurozoni iako će se inflacija tek potkraj iduće godine spustiti na 2 posto. U Hrvatskoj je inflacija među najvišima u eurozoni, ali uz visok gospodarski rast to nije neuobičajeno, kaže Lagarde. 

- Ne mora sve biti savršeno i u prosjeku. Uz svoj viši gospodarski rast razumljivo je da imate i malo višu inflaciju od prosjeka eurozone. Nadam se da će se uz dobre i zdrave javne financije koje se čvrsto drže u zacrtanim fiskalnim okvirima, snižavanje inflacije nastaviti i sigurna sam da će Hrvatska i ubuduće biti na pravom putu, rekla je Lagarde.

Vujčić: Stopa inflacije u Hrvatskoj nastavljat će se smanjivati

Unatoč neprestanom rastu cijena u turizmu, stopa inflacije u Hrvatskoj nastavljat će se smanjivati, kaže guverner Vujčić. 

Na pitanje kada će snižavanje kamatnih stopa ESB utjecati na kamate za kredite hrvatskih građana, Vujčić je ponovio da su kamate u Hrvatskoj porasle znatno manje no u ostatku eurozone, zato što su krediti hrvatskih građana pretežno s fiksnim kamatnim stopama, a tamo gdje su varijabilne pretežno se vežu za Nacionalnu referentnu stopu (NRS).

- Kako je bio slab utjecaj rasta kamatnih stopa kod nas, onda nećemo zasad osjetiti nekakav značajniji učinak ovoga smanjenja za samo 0,25 postotnih bodova. Međutim, ako će te kamatne stope nastaviti padati značajnije, kao što očekujemo kako će se smanjivati stopa inflacije prema ciljanoj razini od oko 2 posto, onda će se postupno preliti i taj pad kamatnih stopa na novoodobrene kredite u Hrvatskoj, rekao je Vujčić.

Dodao je da ESB, nakon početnog smanjenja kamatnih stopa, ne želi davati nikakve signale o njihovom budućem kretanju.

Lagarde o Vujčiću: "Ta odluka ne pripada meni"

Guverneru Vujčiću ubrzo istječe mandat na čelu HNB-a. Na pitanje novinara očekuje li da će ga on dobiti i po treći put i nastaviti raditi svoj posao, Lagarde je rekla da se "nada da će moći surađivati s njim toliko dugo koliko je moguće", no i napomenula da "ta odluka ne pripada njoj".

- No uvjeravam vas, kad imate priliku raditi s grupom ljudi, posebice muškaraca, kada su dobri, želite nastaviti suradnju. To je moje viđenje, no odluka nije na meni, izjavila je Lagarde.

Upitana o tome da američka središnja banka Fed nije počela sa spuštanjem kamatnih stopa, dok ESB jest, Lagarde je ocijenila da je gospodarska situacija u SAD-u drugačija no u Europi, u smislu i da preko Atlantika još nisu do kraja uvjereni da je inflacija na silaznoj putanji.

Nedostatak kvalificirane radne snage dugoročniji problem

Kada je riječ o hrvatskom tržištu rada, dobra je vijest da je zaposlenost na najvišoj, a nezaposlenost na najnižim razinama, no problem predstavlja nedostatak kvalificirane radne snage i "to se neće jako brzo promijeniti", ocijenio je guverner Vujčić.

Potražnja za radom se može zadovoljiti na tri načina, a to je povećanjem stope participacije radno sposobnog stanovništva, produženjem radnog vijeka te imigracijom, to jest uvozom radne snage.

- To su tri načina. Mi moramo odlučiti kao društvo kojim putem želimo ići, poručio je Vujčić.

Na pitanje o snažnom porastu nenamjenskih gotovinskih kredita, Vujčić je rekao da HNB vrlo pozorno promatra to tržište, koje vidi kao područje potencijalne ranjivosti po financijsku stabilnost.

- Za sada još uvijek, kad gledamo omjere duga i dohotka stanovništva, ne vidimo nešto što bi dovelo do toga da bi bili vrlo zabrinuti, ali ako se to nastavi moguće je da ćemo i imati neke mjere, izjavio je Vujčić.

Upitan o trećem mandatu, Vujčić je rekao da mu je do isteka aktualnog mandata preostalo još mjesec dana, a da je on uvijek koncentriran na ono što radi da to radi najbolje, dok je na drugima da ocijene radi li dobro svoj posao i treba li mu produžiti mandat.

Jubilarna Dubrovačka konferencija

Dubrovačka konferencija tradicionalno je susret i mjesto dijaloga akademskog miljea, odnosno uglednih svjetskih i domaćih znanstvenika, s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, središnjih banaka i financijskog sektora, a kako je istaknuo Vujčić, konferencija je s radom počela još za vrijeme Domovinskog rata.

Prvi dan današnje konferencije bio je posvećen analizi formiranja inflacijskih očekivanja, modelima odlučivanja u središnjim bankama, promjenama u globalnim dobavnim lancima te utjecaju monetarne politike na kreditne i depozitne kamate komercijalnih banaka.

Drugog dana konferencije raspravljat će se o "zelenoj tranziciji" središnjih i komercijalnih banaka te utjecaju starenja stanovništva na javni dug i monetarnu politiku.

Konferenciji se na otvaranju obratio i posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, koji je podsjetio kako se Vlada uspješno nosila s izazovima koje su donijeli pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.

Pozitivni ekonomski pokazatelji su prisutni i danas, a Hrvatska je među najbrže rastućim gospodarstvima eurozone, istaknuo je.

Vlada tako prognozira da će gospodarstvo u 2024. porasti za 3,5 posto, a Savić je apostrofirao i projekcije Europske komisije, koja je značajno naviše revidirala procjene rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s 2,6 na 3,3 posto.

S prognoziranim rastom od 3,3 posto Hrvatska bi, nakon Malte, bila najbrže rastuća ekonomija EU-a, rekao je Savić.