U prošloj godini na tržištu nekretnina zabilježen je pad broja transakcija, no unatoč tome cijene su nastavile rasti. Stanovi se na tržištu zadržavaju prosječno oko četiri mjeseca, a početno tražena cijena u prosjeku je bila oko pet posto viša od konačne prodajne.
Ostvareno je oko 117 tisuća kupoprodaja, što je u odnosu na godinu ranije pad od 13 posto. Istodobno, prema podacima agencija za nekretnine, cijene su rasle između 10 i 15 posto, a najizraženiji rast, oko 15 posto, zabilježen je u Zagrebu.
Očekuje se da će cijene stanova 'pratiti' inflaciju
Posrednici za nekretnine procjenjuju da bi se ove godine rast cijena mogao znatno usporiti.
– Očekujemo stabilizaciju cijena. Neće doći do pada, ali rast od 10 do 15 posto godišnje više nije realan. Govorimo o rastu od nekoliko posto koji bi pratio inflaciju, rekao je direktor jedne od agencija za nekretnine Branko Papeš.
Vladine mjere zasad bez učinka
Porez na nekretnine, kao i ostale mjere stambene politike i priuštivog stanovanja, prema ocjeni posrednika zasad ne utječu značajnije na tržište.
– Kratkoročno nema učinka. To su mjere koje bi trebale dati rezultate u dužem razdoblju, ali trenutačno ne mijenjaju stanje na tržištu, rekao je
Boris Vujović, direktor agencije za nekretnine.
U Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ističu da je riječ o dugoročnom procesu, s jasnim ciljevima do 2030. godine.
– Do tada moramo osposobiti oko 20 tisuća stambenih jedinica za priuštivo stanovanje. To je dugoročni cilj, to nije sprint, nego maraton, rekao je državni tajnik
Željko Uhlir.
Potražnja veća od ponude
Na tržištu nekretnina i dalje je prisutna veća potražnja nego ponuda, osobito kada je riječ o novogradnji.
Premali broj novih stanova na tržištu rezultira time da i stariji stanovi često postižu, kako upozoravaju stručnjaci, nerealno visoke cijene.
Ekonomist
Josip Tica ističe da temeljni problemi ostaju nepromijenjeni.
– Troškovi gradnje rastu brže od kupovne moći stanovništva. To se jasno vidi kroz pad broja transakcija uz istodoban rast cijena. Ne vidim što bi se na tržištu moglo dogoditi da bitno promijeni te trendove, rekao je.
Sve više pritužbi građana
Zbog iznimno dinamičnog tržišta, na kojem posluje više od 1500 posrednika, raste i broj pritužbi građana.
– Bilježimo sve veći broj pritužbi koje dolaze u našu komisiju. Zato je važno potaknuti potrošače da, kod ovako velikih životnih investicija, dobro provjere s kime posluju, upozorila je direktorica Sektora za trgovinu u HGK
Maja Bogović.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori navode da godišnje zaprimaju oko 80 pritužbi građana, a u pripremi je i novi zakon o posredovanju u prometu nekretnina, koji bi dodatno trebao urediti pravila poslovanja na tom tržištu
