Udruge UGP i SMOi na prosvjedu predstavile 10 zahtjeva Vladi

Udruge Glas poduzetnika (UGP) i Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOI) prosvjedovale su danas na zagrebačkom Zrinjevcu zbog, kako kažu, visokih nameta. Predstavile su 10 zahtjeva za Vladu, uključujući ukidanje sidrenih cijena, opsežne birokracije, smanjenje poreza i doprinosa, a traže i dijalog. Prosvjed su podržali obrtnici i iznajmljivači iz različitih dijelova Hrvatske.

U Zagrebu su se okupili mali poduzetnici, obrtnici, paušalisti te mali obiteljski iznajmljivači na prosvjedu "Dosta je nameta". Poručili su da je krajnje vrijeme za predvidiva pravila, smanjenje administracije, razmjerne terete i stvarni dijalog s ljudima koji rade, stvaraju i pune proračun. Traže, između ostalog, ukidanje Odluke o sidrenju cijena. 

Na prosvjedu u organizaciji UGP-a i SMOI-ja, koji se održao u zagrebačkom parku Zrinjevac, usprkos kiši okupilo se nekoliko stotina građana. Organizatore su podržali transparentima poput "Ja sam obrtnik, a ne bankomat", "Pljačka vam materina" i "Ošišani jesmo, dosta farbanja".

 - Poduzetnici i obrtnici i mali obiteljski iznajmljivači, prije svega, uputili su poruku: bore se protiv nameta, kazala je HRT-ova novinarka Ana Tomšić koja prati prosvjed poduzetnika.

Bore se protiv visokih nameta i birokracije koja je vrlo opsežna.

Iz toga zapravo traže da se smanje visoki porezi i doprinosi za koje tvrde da utječu na njihovo poslovanje, jer im svaki dodatni trošak utječe na to da ne mogu širiti svoje poslovanje i da ne mogu dizati plaće svojim zaposlenicima, nego moraju dizati cijene, i to će potencijalno utjecati i na ostale građane Republike Hrvatske. 

Što se tiče iznajmljivača, oni se najviše bore zbog nerazmjernih poreza, traže da se nešto poduzme po tom pitanju, jer to ponajviše utječe na umirovljenike koji i žive od toga, kako tvrde, dižu cijene i uzimajući male mirovine.

Također, traže ukidanje svih tih cijena i traže da se općenito njih uključi u sve procese koji mogu utjecati, koji zapravo odvjetni momenti utječu na njihov posao, ali i na njihove obitelji. 

Skup je otvoren govorom predsjednika UGP- a Brune Samardžića, koji je osobito istaknuo problem inspekcija, navodeći da one na teren ne izlaze kako bi educirale i pomogle, nego da bi se naplatile.

Samardžić je među zahtjevima istaknuo ukidanje parafiskalnih nameta i svih obveznih članarina te porezno rasterećenje rada kako bi i mi i naši radnici imali više u svom džepu umjesto u džepu države.

- Mi punimo taj proračun i vrijeme je da se naš glas čuje, rekao je predsjednik UGP-a.

- Kad gledam vas, vidim ponos, ali vidim i umor. Umor od države koja ne gleda nas kao partnere, već kao bankomate bez dna. Ovdje nismo zato što volimo prosvjedovati. Ovdje smo zato što nam gori pod nogama i zato što više nemamo kamo uzmaknuti, istaknuo je.

Deset puta više privremenih zatvaranja

Predsjednik SMOi-ja Vedran Tomić istaknuo je pak važnost pravne sigurnosti za sve poduzetnike, dodavši da bi sva rješenja i dozvole trebali biti trajne prirode. Naglasio je i nužnost ukidanja obveznih članarina u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) i Turističkim zajednicama.

Osvrnuo se i na rad inspekcija, navodeći da je ovog ljeta 450 nadzora porezne uprave završilo privremenim zatvaranjem, što je čak deset puta više nego u godini ranije.

- Pa jesmo li mi njihovi neprijatelji? Mi nismo kmetovi koji gledaju tu u pod dok država vrši nad nama nasilje. Mi smo ti od čijeg kruha oni žive, kazao je Tomić.

- Mi svi građani u ovoj državi plaćamo porez, ali mi za taj porez očekujemo dvije stvari: da nam pruži nešto, nekakvu uslugu, i da nam pruži pravnu sigurnost. Pravna sigurnost je temelj svake države. Ne možemo mi graditi našu obitelj i egzistenciju, a da nam sutra netko iz Bruxellesa zabrani rad, poručio je.

- Uvođenjem sidrenih cijena, što je i jedan od razloga zašto smo ovdje, jer nam je država dala dvadeset dana svega za pripremu. Stvorit će se takvo okruženje u kojem obrtnici će poslovati u strahu, rekao je prosvjednik.

- Zakon je teško ponekad protumačiti, a kada vam se obraća netko tko je u stavu moći, tko možda će te računati da ima sluha za potrebe, živite u strahu. U strahu od kazni koje su velike, a obrtnici odgovaraju svojom imovinom, kaže prosvjednica.

Poduzetnica, umjetnica, dizajnerica i paušalna obrtnica Rafaela Pokos Vinković predstavila je probleme s kojima se obrtnici suočavaju u Hrvatskoj, naglasivši osobito činjenicu da paušalni obrtnici ne mogu dobiti kredit u banci te niske naknade za komplikacije u trudnoći i rodiljni dopust.

- Trudne obrtnice i majke obrtnice bez obzira na svoje ostvarene prihode dobivaju bijedu od naknade za komplikacije ili porodiljni. Vrlo je zanimljivo, kad treba uplaćivati doprinose, mi vrijedimo kao oduzetnice, a kad trebamo postati majke, ne vrijedimo, jer smo trošak, rekla je Pokos Vinković.

Nismo rentijeri i apartmandžije

Član Upravnog odbora UGPa Dario Kožul osvrnuo se na problem inflacije, istaknuvši da je državna potrošnja njen najveći uzrok u Hrvatskoj, prema zaključku prošlogodišnjeg izvješća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Dodao je da poduzetnici za neto plaću od 1.500 eura u državni proračun moraju uplatiti još 1.100 eura, od kojih najveći dio odlazi u zdravstvo i mirovinski sustav, koji su, navodi Kožul neučinkoviti.

Osvrnuo se i na zapošljavanje u javnom sektoru, naglasivši da je u četrdesetak državnih agencija broj zaposlenika od 1.500 u 2019. uvećan na 6.500 u 2026. godini.

Potpredsjednica SMOi-ja Hana Matić prozvala je pak Vladu da je prije deset godina poticala građane na otvaranje priuštivog smještaja radi privlačenja gostiju u grad, nastojeći razviti takozvani "city break" turizam, a sada je naglo ukinula tu politiku.

Naglasila je i da su mali iznajmljivači mahom umirovljenici, branitelji i samohrani roditelji koji nastoje popuniti kućni budžet i da ne zaslužuju etikete poput "apartmandžije" i "rentijeri".

Kontinuirano uvođenje novih obveza, novih poreza, dodatnih nameta i većih paušala, novih cjenika i pravila opterećuje male iznajmljivače kao "sidro oko vrata", istaknula je Matić, dodavši da nova pravila nitko ne zna objasniti, ali "svi znaju kolika je kazna".

Među zahtjevima potpredsjednica SMOija osobito je istaknula uključivanje, kako je navela, legitimnih predstavnika poduzetnika i iznajmljivača, u izradama zakona i stručnim skupinama, naglasivši da legitimni predstavnici nisu oni kojima plaćate članarine.

Deset zahtjeva

Na kraju skupa članica Upravnog odbora UGP-a Kristina Bakula predstavila je 10 zahtjeva dviju udruga prema Vladi Republike Hrvatske.

Udruge traže ukidanje sidrenih cijena i cjenika te izbacivanje baznih cijena iz zakona do 1. studenoga, donošenje zakona o dobrovoljnom članstvu u udrugama poput HOKa i HTZa do kraja ljeta te uvođenje opomena prije kazne u slučaju prekršaja. Od Vlade zahtijevaju i da pri uvođenju svake nove obaveze dvije stare ukine.

Na popisu su i podizanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura do siječanjske plaće te smanjenje PDVa najkasnije do 2028. godine.

Udruge traže i da sva rješenja budu trajna te da se s tim u skladu izmjeni Zakona o ugostiteljstvu prije drugog čitanja i usvajanja. Zahtijevaju i da se zakoni s novim propisima više ne donose po hitnom postupku te da se nijedan propis više ne donosi bez sudjelovanja ljudi koji ga moraju provoditi.

Među zahtjevima naveli su i hitni prestanak zapošljavanja uhljeba.

- Pratit ćemo svako saborsko čitanje. Disat ćemo vam za vratom na svakom savjetovanju. Kucat ćemo na vrata svake institucije Hrvatske, pa ako treba i EUa", rekla je Bakula, upozorivši Vladu da će se poduzetnici i mali iznajmljivači, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, ponovno okupiti, "ali sljedećeg puta pred vašim vratima".

U Ministarstvu financija smatraju da poduzetnici imaju pravo izraziti svoje mišljenje. No poručuju... 

- Kad govorimo o posljednjem paketu izmjena poreznih propisa, čak i nakon stupanja na snagu i tog poreznog paketa, Republika Hrvatska će i dalje imati jedan od najpovoljnih poreznih režima za malo poduzetništvo koji će ostati izrazito stimulativan, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule.

Hoće li dijalog biti uspostavljen, tek će se vidjeti. Prosvjednici kažu, bude li potrebno, spremni smo ponovno izaći na ulice.

Mandić: Treba nam manje pravilnika i Vlada koja poštuje vlastite zakone

Gradska vijećnica Mosta u Rijeci Petra Mandić poručila je u subotu, uoči prosvjeda poduzetnika u Zagrebu, da Hrvatskoj treba manje pravilnika i Vlada koja poštuje vlastite zakone.

Na konferenciji za novinare istaknula je kako se Hrvatska pretvara u državu koja poduzetnicima propisuje svaki detalj poslovanja, dok istodobno ne preuzima odgovornost za posljedice vlastitih odluka.

- Sa suprugom imam obiteljsku tvrtku od 2005. godine i znam što znači raditi. Danas prosvjedujemo jer ne želimo da Hrvatska postane Venezuela... Apsurdno je koliko daleko država već danas ide u propisivanju svakog detalja našeg poslovanja, rekla je Mandić, a priopćio Most.

- U Hrvatskoj je država očito jednakija. Kada poduzetnik pogriješi, dolazi inspekcija i stiže kazna. Kada Vlada donese odluku za koju postoje ozbiljni argumenti da je nezakonita, poduzetnici plaćaju prilagodbu, a Vlada odgađa primjenu i nastavlja dalje, navela je.

Kao aktualan primjer istaknula je najavu ministra gospodarstva Ante Šušnjara da će novim pravilnikom izuzimati pojedine djelatnosti od obveze isticanja sidrenih cijena.

Podsjetila je i da je Most zbog Vladine odluke o internetskoj objavi cjenika podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu njezine suglasnosti s Ustavom i zakonom te zatražio privremenu obustavu primjene. Most smatra da je Vlada obveze proširila izvan zakonom određenog kruga trgovaca.

Mandić je upozorila i na administrativno opterećenje gospodarstva te od ministra zatražila da dokumentira tvrdnju o više od pola milijarde eura rasterećenja kroz više od 360 mjera.

Most, ističe, predlaže povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa 60.000 na 85.000 eura godišnjeg prometa, pojednostavljenje poreznih prijava, smanjenje nepotrebnog izvještavanja, razumne rokove za izvršavanje obveza te preispitivanje postojećih administrativnih zahtjeva prije uvođenja novih.

- Ne želimo se samo braniti od novih nameta. Želimo malim poduzetnicima, obrtnicima i obiteljskim poslovima omogućiti da rastu, zapošljavaju i zadrže više sredstava za razvoj. Hrvatska mora prestati tretirati poduzetnika kao nekoga koga stalno treba kontrolirati i početi ga tretirati kao čovjeka koji stvara vrijednost, poručila je.

Osvrnula se i na ministrovo nazivanje nezadovoljnih poduzetnika galamdžijama.

- Ako je traženje zakonitih propisa, manje birokracije i jednostavnijeg poreznog sustava galama, onda neka ministar objasni zašto su takvi zahtjevi postali problem, rekla je Mandić.

Mandić se osvrnula i na odnos inspekcija prema poduzetnicima te poručila da bi država trebala dati prednost ispravljanju nepravilnosti pred kažnjavanjem i zatvaranjem poslovnih objekata.