Odluka Vrhovnog suda otvorila novu raspravu; reagirali Franak, HUB i Habijan

Nakon odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda o konvertiranim kreditima u švicarskim francima uslijedile su oprečne reakcije. Koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak Goran Aleksić presudu je ocijenio nezakonitom i protivnom europskom pravu te najavio nastavak pravne borbe, dok je Hrvatska udruga banaka upozorila da osporavanje odluke narušava pravnu sigurnost i povjerenje u pravosuđe. Na odluku se osvrnuo i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

- Odluka koju je donijelo prošireno vijeće glasanjem 9-4 - devetero sudaca odlučilo je da potrošači koji su konvertirali CHF kredite u kredite u eurima - imaju pravo samo na zatezne kamate koje su tekle na preplaćene iznose kamata i tečaja do dana konverzije. Dakle, nemaju pravo na preplaćene iznose koji su i dalje na računima banaka. Takva odluka je protivna Zakonu o obveznim odnosima, pravu Europske unije, Ustavu RH i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava. Ona je arbitrarna i diskriminacijska, rekao je Goran Aleksić.

Objasnio je kako je protivna Zakonu o obveznim odnosima zbog toga što potrošači, prema odluci devetero sudaca u prošlom vijeću, "nemaju pravo na povrat onoga što je banka neosnovano stekla korištenjem ništetnih ugovornih odredbi".

- Presuda je protivna pravu EU-a zato što je Sud EU-a u dosadašnjim presudama rekao da su krediti u kojima je ništetna valutna klauzula - ništetni u cijelosti. Nakon što su potrošači konvertirali svoje kredite, imaju pravo na povrat svih neosnovano stečenih sredstava. To je odlučio Sud EU-a, a devetero sudaca Vrhovnog suda reklo je "ne", izjavio je.

Poručio je kako je odluka Vrhovnog suda neustavna i protivna Konvenciji za ljudska prava jer je arbitrarna i diskriminacijska.

- Arbitrarna je zbog toga jer su vještaci u svim vještačenjima utvrdili kako potrošači konverzijom nisu dobili preplaćene iznose kamata i tečaja. Osim što su to utvrdili matematički, to su utvrdili izrijekom, rekao je.

"Konačno", kako kaže, "presuda je diskriminacijska zbog toga što svi koji su konvertirali kredite - na kraju ukupnom otplatom kredita plaćaju 20 do 30 posto više novca banci nego potrošači koji nisu konvertirali svoje kredite, ali su dobili obeštećenje."

- Promatraju se potrošači koji su digli kredit istog dana, na isti rok otplate, s istim uvjetima otplate, koji su ga otplatili na isti dan. Jedni su dobili obeštećenje, a drugi nisu, nastavio je.

- To su razlozi zašto ova presuda mora pasti na Ustavnom sudu, a dodatno se to osnažuje izdvojenim mišljenjima četvorice sudaca, zaključio je Aleksić.

- Ono što slijedi jest podnošenje pojedinačnih ustavnih tužbi kako bi se svaka pojedinačna odluka Vrhovnog suda ukinula i kako bi se u konačnici ipak ostvarilo puno obeštećenje, najavili su iz Udruge Franak.

HUB: Relativiziranje odluke Vrhovnog suda ne doprinosi pravnoj sigurnosti

Hrvatska udruga banaka (HUP) poručila je da relativiziranje odluke Vrhovnog suda u vezi konverzije kredita u švicarskim francima (CHF) i selektivno pozivanje na izdvojena mišljenja ne doprinosi pravnoj sigurnosti ni povjerenju u pravosudni sustav.

- Reagirajući na "intenzivne javne istupe kojima se nastoji osporiti legitimnost donesene odluke, u svom priopćenju navode da i dalje smatraju da je zakonska konverzija iz 2015. godine trebala predstavljati konačno, sustavno i sveobuhvatno rješenje pitanja CHF kredita.

- U tom je kontekstu važno istaknuti da se u javnosti i dalje iznose netočne informacije prema kojima potrošači dobivaju pravo samo na zatezne kamate, a ne i na glavnicu. Naime, konverzijom su uklonjeni učinci rasta tečaja švicarskog franka, primijenjene su kamatne stope usporedivih euro kredita, a sve utvrđene razlike i preplate ugrađene su u novi obračun kredita, uključujući i glavnicu. Banke su pritom u cijelosti snijele trošak provedbe konverzije, procijenjen na približno milijardu eura, istaknuli su.

Dodali su i da neovisno o tome slažu li se s donesenom odlukom ili ne, smatraju da suci imaju pravo zauzeti pravno stajalište na temelju vlastitog tumačenja prava i činjenica te ga obrazložiti kroz zakonom propisani postupak. Upravo je to temelj neovisnog pravosuđa i vladavine prava.

- Zato zabrinjavaju pokušaji da se odluka donesena nakon takvog postupka relativizira ili prikazuje kao nelegitimna samo zato što nije potvrdila očekivanja jedne strane u postupku. Odluku nije donio pojedinac, već prošireno vijeće Vrhovnog suda sastavljeno upravo radi odlučivanja o pravnom pitanju od iznimnog društvenog i financijskog značaja, pri čemu je nakon opsežne pravne rasprave donesena uvjerljivom većinom glasova. Posebno je neprimjereno što predstavnici dijela potrošača u javnom prostoru kao jedine relevantne prikazuju upravo stavove sudaca koji su ostali u manjini, dok se odluka većine sudaca nastoji prikazati kao iznimka ili rezultat okolnosti koje nemaju veze s pravnim argumentima, naveli su.

Dodatni problem, kažu, predstavlja i to što se građane ponovno poziva na nove postupke i nova pravna očekivanja, iako su upravo korisnici CHF kredita posljednjih desetak godina bili izloženi dugotrajnoj pravnoj neizvjesnosti.

. Stvaranje dojma da su novi postupci unaprijed dobiveni ili da je njihov ishod izvjestan predstavlja neodgovoran pristup koji građane može izložiti dodatnim troškovima i novim godinama neizvjesnosti.Neovisnost pravosuđa ne može značiti prihvaćanje samo onih odluka koje potvrđuju vlastita očekivanja. Ona podrazumijeva poštovanje i onih odluka s kojima se ne slažemo. Takav pristup ne isključuje pravo na drukčije pravno stajalište, ali zahtijeva dosljedno poštovanje institucija i njihovih odluka, naveli su iz tog udruženja, dodavši da će nastaviti zastupati stajalište da je konverzija iz 2015. godine trebala predstavljati konačno rješenje pitanja CHF kredita, ali će jednako tako nastaviti braniti načela neovisnosti pravosuđa, pravne sigurnosti i poštovanja hrvatskih institucija.

Habijan: Pravni put nije završen, stranke i dalje imaju na raspolaganju pravne mehanizme 

Ministar pravosuđa Damir Habijan izjavio je da je odluka Vrhovnog suda o konvertiranim kreditima u švicarskim francima pravomoćna, ali da pravni put za potrošače i banke time nije završen te da im i dalje stoje na raspolaganju ustavna tužba i međunarodni pravni mehanizmi.

Komentirajući odluku proširenog vijeća Vrhovnog suda, Habijan je rekao kako je riječ o važnoj odluci u kontekstu uloge najvišeg suda u ujednačavanju sudske prakse.

- S pozicije izvršne vlasti, poštujemo trodiobu vlasti. Stranke imaju mogućnost koristiti pravne mehanizme koji su im na raspolaganju, ali ovo je prije svega pitanje uloge Vrhovnog suda i njegova zadatka ujednačavanja sudske prakse. Smatram da je riječ o važnoj odluci, rekao je ministar.

Naglasio je da pravni put za uključene strane nije iscrpljen te da i potrošači i banke mogu koristiti daljnje pravne lijekove.

- Što se tiče samih stranaka, bilo potrošača bilo banaka, oni i dalje imaju na raspolaganju određena pravna sredstva. Koliko sam vidio iz medija i njihovih najava, ta će sredstva i koristiti. Tu je prije svega mogućnost obraćanja Ustavnom sudu, a nakon toga postoji i mogućnost postupka pred Europskim sudom za ljudska prava, rekao je Habijan.

Dodao je da je odluka Vrhovnog suda pravomoćna, ali da time postupak za stranke nije nužno završen.

Šokirala me izjava Hajdaš Dončića

Osvrnuo se i na objavu predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića, koji je poručio da je premijer Andrej Plenković "dopustio bankarskom lobiju da odigra svoju igru" u slučaju kredita u švicarskim francima te ga prozvao jer, kako je rekao, nije javno pritisnuo sud niti stao uz građane.

- Malo je reći da me šokirala ta izjava. Ovdje se radi o osobi koja pretendira biti budući premijer i govoriti iz te pozicije da je netko iz pozicije izvršne vlasti trebao vršiti javni pritisak na sudbenu vlast je potpuno u suprotnosti s trodiobom vlasti, rekao je Habijan.