Potrebna jača povezanost obrazovanja i gospodarstva

Nedostatak kvalificirane radne snage u Hrvatskoj sve je izraženiji, kao što i promjene u tehnologiji sve brže oblikuju i mijenjaju potrebe poslodavaca. Time jača potreba povezivanja obrazovanja i gospodarstva, kako bi učenici već tijekom školovanja stekli praktična znanja i lakše ostali u struci.

Iako se sve više upisuju strukovna zanimanja, poslodavci se i dalje bore s nedostatkom kvalificiranih radnika. Najizraženije je u industriji i tehničkim zanimanjima gdje potrebe tržišta rastu brže od dostupne radne snage.

- Mladi nam dolaze puni entuzijazma i znanja. Ono što možemo primijetiti da im fali razumijevanje realnog biznis konteksta. Može se desiti da se dogodi razlika između očekivanja mladih i brenda koje određene kompanije rade. Kroz prvo stvarno iskustvo s poslodavcem mladi mogu osjetiti realnu korporativnu kulturu, napominje direktor ljudskih resursa u INA-i Tome Barić.

Koje će im vještine i znanje trebati učenici mogu najbolje saznati od poslodavaca. Zato ih je važno što ranije povezati:

- U našoj školi imamo imamo neke učeče tvornice, zapravo simuliramo situaciju kakva je na tržištu. Možda se to manje zna, ali naši učenici imaju tjedan škole, tjedan prakse. Oni su svaki drugi tjedan 40 sati na praktičnoj nastavi u 2. i 3. razredima. Sve ono što se događa na tržištu rada oni praktički vide neposredno in situ, ističe ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor Davor Škiljan.

- Kad učenici vide da su poslodavci zainteresirani za njih, to znači da su oni odabrali dobru školu, dobro zanimanje. Ono što je jako bitno i što mi je drago, je to da će svi naši učenici koji maturiraju imati osiguran posao, ustvrdio je ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole Tomislav Antolović.

U rješavanju jaza ulogu ima i država, ali i gospodarstvenici koji to pokušavaju uz projekt "Izgradi karijeru - skoči u budućnost".

- Da učenici vide promišljanje današnjeg gospodarstva i što gospodarstvo nudi koji su zahtjevi pred njima za budućnost rada, a isto tako da gospodarstvenici vide koja su promišljanja mladih, kaže predsjednik HGK Komore Zagreb Josip Zaher.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš napominje da je važno da poslodavci prije svega kažu koji su to vještine njima najvažnije.

- Kako bismo mi kao sustav obrazovanja i ministarstvo nadležno za tržište rada mogli uopće pripremiti radnu snagu za njihove potrebe. Mislimo da je stipendiranje dobar primjer kako iz Europskog socijalnog fonda usmjeravamo mlade prema onim zanimanjima koja su bitna, dodao je Vidiš.

Brze tehnološke promjene sve više oblikuju tržište rada pa je cilj mladima omogućiti jasniji put od učionice do zaposlenja, te time gospodarstvu osigurati kadar koji nedostaje.

Porast broja upisa u strukovne škole

Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, istaknuo je prilikom gostovanja u Dnevniku HRT-a kako zadnje tri godine bilježe upise preko 70 posto učenika osnovnih škola u strukovne škole.

- Taj trend interesa za strukovnim obrazovanjem ostaje isti ili raste, ustvrdio je.

S obzirom na to da zanimanja koja su bila najpopularnija pri upisu su bili referent za poslovnu ekonomiju i tehničar za turističke destinacije te među tehničkim zanimanjima automehaničar, Živčić je naglasio kako nije nužno da upisana zanimanja savršeno odgovaraju trenutačnim potrebama tržišta rada.

- Kad gledamo broj upisanih učenika u pojedina zanimanja to ne mora nužno značiti da taj broj stvarno prati potrebe tržište rada jer treba uzeti u obzir da u kreiranju upisnih kvota i politike sudjeluju i sami osnivači škola, dakle županije, i na neki način županije same odlučuju koji je to broj učenika u određenim zanimanja po njima potreban u njihovom prostoru, objasnio je.

Živčić: Percepcija strukovnog obrazovanja se promijenila

S obzirom na to da sve veći broj učenika s boljim ocjenama također upisuje strukovne škole, Živčić je ocijenio kako se ''napokon promijenila percepcija strukovnog obrazovanja''.

- Nekada se, nepravedno, strukovno obrazovanje doživljavalo kao neku drugu priliku odnosno da će se upisati strukovna škola ako se ne upiše neki prvi izbor, poput gimnazije. Sada se ta percepcija u potpunosti promijenila, ustvrdio je.

Razlog tomu je naveo što strukovno obrazovanje danas nudi ''određena znanja i vještine koja su tražena na tržištu radu'' te pritom dodao kako će upravo s njima ''učenici po završetku svog obrazovanja moći naći svoj prvi posao i profesiju''.

- S druge strane, oni učenici koji žele nastaviti obrazovanje prema visokom obrazovanju također imaju priliku pristupiti ispitima državne mature, položiti državnu maturu te nastaviti obrazovanje, kazao je.

- Oni na neki način imaju dvije mogućnosti koje im onda kroz vrijeme ostavljaju na odluku, hoće li se nakon svog obrazovanja uputiti na tržište rada i tamo izgraditi svoju profesiju ili će nastaviti obrazovanje dalje, dodao je.

Reforma kurikula i prelazak na modularnu nastavu

Napraviti reformu kurikuluma koji će biti u skladu s tržištem rada je bio zahtjevan proces, a Živčić je objasnio kako im je prvi korak bio ''anketirati poslodavce i razgovarati s njima'' pritom istaknuvši kako su ''radili ankete s preko 4000 poslodavaca'' u svrhu prikupljanja informacija o tome što je točno poslodavcima u određenim zanimanjima potrebno.

- Koja su to zanimanja i koje su to vještine danas. Kada smo završili taj proces, novi kurikuli su zamišljeni kao ciklus koji ne završava. Mi nastavljamo pratiti provedbu i radimo svake godine evaluaciju kako bismo zapravo uvidjeli je li se u međuvremenu nešto promijenilo, poručio je.

Što se tiče iskustva nakon godinu dana modularne nastave u strukovnim školama, Živčić je naglasio da su ''učenici prepoznali promjenu''.

- Prepoznali su da je modularni pristup potpuno drugačiji od onoga što su navikli kroz svoje osnovno obrazovanje. To su ocijenili iznimno pozitivnim zato što je njihovo obrazovanje sada puno dinamičnije, češće se kombinira usvajanje teorijskih znanja i stjecanje praktičnih vještina, a ponekad se to događa u istom trenutku i prostoru gdje kroz teorijska znanja odmah imaju priliku isprobati praktične vještine, kazao je.

Živčić je također ustvrdio kako su ravnatelji škola tranziciju na modularnu nastavu ocijenili ''izazovnim'' dodavši kako je ''bilo zahtjevno prijeći iz jednog modela u drugi'' s obzirom na to da je novi model bio uveden u nove odnosno niže razrede, dok je stari ostao u onim višim.

- Što se tiče nastavnika, oni također smatraju da je ovaj pristup dobar, ali da trebaju još snažniju podršku nego što su je imali do sada, zaključio je.