Vedriš: Trajni gospodarski rast ide preko kvalitetnih novih investicija

I dok se čeka skorašnja službena objava rasta BDP-a u zadnjem tromjesečju prošle godine, prema procjeni HNB-a - on bi mogao biti čak 3,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Eurostat je već objavio da je prosječan rast u Europskoj uniji iznosio 0,3 a u eurozoni 0,1 posto.

Irska je primjerice pala 4,8 posto, Estonija tri posto, Njemačka 0,2 posto. Slovenija je rasla 2,6 posto, a slijede je Cipar Portugal i Španjolska.

"Hrvatska treba potaknuti investicije" 

 Prof. dr. sc. Mladen Vedriš s Veleučilišta Effectus kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako rast BDP-a možemo zahvaliti strukturi naše ekonomije.

- Mi smo manje ranjivi u ovoj situaciji, nego što su to ostale zemlje, što naravno ne znači da je naša struktura ekonomije trajno gledano atraktivnija od tih zemalja. U tim zemljama je više industrije, više viših tehnologija. Kamatna stopa koja je porasla na investicije usporila je kod njih ulaganja i sve se to odrazilo u onom trenutku ili prošle godine na taj rast, poručio je Vedriš.

Naglasio je kako je Hrvatska imala rast osobne potrošnje.

- Kod nas dobar dio tih novčanih sredstava još uvijek cirkulira. Ljudi gledaju da nešto potroše, kupe, jesu li to stanovi, apartmani ili drugi oblik potrošnje, dodao je.

Hrvatska će do 2026. godine imati "udobnu situaciju" s europskim fondovima, europskim izvorima i novcima. No, na koje rizike treba paziti?

- Pitanje je kako ćemo to vrijeme iskoristiti. Trajni gospodarski rast ide preko kvalitetnih novih investicija. Te nove investicije moraju biti tehnološki, tehnički, moderne, suvremene. Nije isto da li robotizirate jednu proizvodnju ili gradite apartmane koje koristite na moru dva ili tri mjeseca. Jer to utječe na stvaranje dodatne vrijednosti. I ako bismo htjeli dovesti stvar do one krajnje točke, to utječe na stvaranje trajnih kvalitetnih radnih mjesta. I to je onda ta nova vrijednost koja trajno diže BDP. To je kao, kad jedete brzu hranu, onda možete dobiti kalorije, ali pitanje je njihove kvalitete, što to znači za vaš organizam, poručio je prof. Vedriš.

- Hrvatska bi morala ovo vrijeme iskoristiti, kad ima financijska sredstva, da potakne investicije i da taj rast učini trajno održivijem, naglasio je. 

"Povećanje je dobro došlo, ali je pitanje njegove trajne održivosti"

Hrvatska kao jedan pokretač ima europske novce, dakle, europske izvore, a drugi pokretač rasta BDP-a, ipak je osobna potrošnja. Prosječna plaća za prosinac iznosila je 1191 euro, medijalna plaća 1005 euro. No, građani i dalje misle da ne žive baš sjajno.

Vedriš je istaknuo da je rast plaća zaista u nominalnom smislu impresivan i da je to jedan dobar potez Vlade, ali je to usklađivanje nominalno.

- Ne zaboravimo da je inflacija, pogotovo na one krugove artikala, koje nosimo, je sigurno više od dvadesetak posto u protekle dvije godine i znači nominalno će plaće biti veće, ali kad gledate kupovnu moć, što s tim novcem možete kupiti sad ili prije dvije godine, bit će podjednak. Ali je to dobro jer tako nastojimo očuvati standard građana. Međutim, naravno, s druge strane, pitanje je isključivo s povećanjem produktivnosti, kvalitetom ekonomije možete trajno ta sredstva preko poreza osigurati, jer javni sektor naravno je tako financiran. Tako da je tu stvar međusobno povezana. Povećanje je dobro došlo, ali je pitanje njegove trajne održivosti i naravno pitanje daljnjeg usklađivanja, dodao je Vedriš.

Hrvatska je stigla do 75 posto razvijenosti Europske unije. Trebamo li biti zadovoljni s time?

- Statistički da, ali ja bih bio puno zadovoljniji da je u ovoj zemlji 200.000 Hrvata više od ovih 400.000 koje je otišlo i da nismo onda na toj razini, nego da smo pet postotnih poena manje. Jer ne zaboravite što nas je manje kod kuće, kad to podijelite s ovim BDP-om, tada ćete dobiti veći iznos. Nešto tu ima rasta, ali budimo trezveni, 2013.-2023. BDP je godišnje rastao po stopi od 0,4- 0,5 posto. Dobar dio tog porasta per capita vezan je uz smanjenje broja stanovnika, a ne uz neki domaći porast, naglasio je.

Gospodarski rast potaknut rastom potrošnje građana, rastom plaća i zaposlenosti

Gospodarski rast u Hrvatskoj velikim je dijelom potaknut snažnim rastom potrošnje građana, rastom plaća i zaposlenosti. Drugi snažni pokretač svakako su investicije, ponajprije one financirane iz europskih izvora.

Savjetnik premijera Zvonimir Savić posebno ističe nacionalni plan oporavka i otpornosti.

- Za prošlu godinu i za ovu godinu očekujemo da bi provedba plana oporavka i otpornosti doprinijela gospodarskom rastu otprilike 1.4 postotna boda. Samo u 2023. godini Hrvatska je netto primateljica iznosa iz europskih sredstava, dakle, višak isplata nad uplatama otprilike 3,7 mlrd eura. To doprinosi naravno investicijama, rekao je posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.

U prognozama daljnjeg rasta hrvatskog gospodarstva analitičari ističu i negativne rizike, od širenja ratnih sukoba do smanjene inozemne potražnje, ponajviše zbog usporavanja njemačkog gospodarstva.

No guverner HNB-a kaže, čak ni njemačka recesija ne bi trebala bitno utjecati na našu stopu rasta.

- Ona se ako u Njemačkoj budemo imali slabije ostvarenje ekonomskog rasta, nego što je sada, prognozirano može marginalno odraziti na smanjenje naše stope rasta BDP-a, ali ne značajno, mi i dalje očekujemo da će BDP u Hrvatskoj u jednoj ili drugoj varijanti rasti otprilike tri puta ili više brže, nego u eurozoni, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Fokus staviti na industrije koje proizvode veću dodanu vrijednost

 Snažan zamah hrvatskog gospodarstva treba dobro iskoristiti i pripremiti se za godine u kojima će se priljev europskog novca smanjiti. Stoga treba, smatraju poslodavci, fokus staviti na industrije koje proizvode veću dodanu vrijednost.

- Ono što je jako važno, da se omogući veće porezno rasterećenje, onim djelatnicima koji imaju srednje i visoke plaće, a to su upravo oni djelatnici koji su najkompetentniji i najobrazovaniji, a to su inženjeri, to su ICT stručnjaci, to su liječnici i profesori. Dakle to su upravo oni ljudi koji su nama najvažniji da osiguramo gospodarski rast i da osiguramo bolju budućnost za sve nas, istaknula je direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

Zbog rasta BDP-a koji je brži nego u drugim europskim zemaljama, Hrvatska se penje na ljestvici razvijenosti Europske unije i gotovo smo na 75 posto prosjeka.

Do sada smo prestigli Slovačku, Grčku, na razini smo Latvije, blizu Portugala, Mađarske i Poljske.

Daljnjim rastom BDP-a neke od tih zemalja mogli bismo i preskočiti.