Vujčić: HNB predviđa rast BDP-a u 2022. godini od 5,5%

U ovom trenutku HNB predviđa da će rast BDP-a u 2022. biti znatno viši od ostalih prognoza. Mi vidimo rast BDP-a nakon prvog kvartala i prema preliminarnim podacima koje imamo za drugi kvartal na 5,5% u 2022. Očekujemo da će u drugom kvartalu, nakon snažnog prvog, biti još viša stopa rasta BDP-a, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić nakon polugodišnjeg brifinga Hrvatske narodne banke (HNB) na temu aktualnih gospodarskih kretanja i prognoza, odnosno financijske stabilnosti i bankovnog sustava.

Osobna potrošnja je, dodao je, vrlo visoka, izvoz također vrlo dobar. U trećem kvartalu se očekuje vrlo snažna turistička sezona koja je glavna determinanta rasta BDP-a u trećem kvartalu, a to vidimo jer je broj dolazaka otprilike na razini iz 2019.

- Cijene smještaja ugostiteljskih usluga su bitno povećane, u ovom trenutku su cijene 20-30% više nego 2019. To će vjerojatno dovesti i do rekordne turističke sezone, objasnio je.

Vujčić je rekao da se u četvrtom kvartalu očekuje solidna stopa rasta, on je puno neizvjesniji u ovom trenutku i najviše ovisi o kretanju situacije na tržištu energenata, odnosno hoće li doći do embarga na isporuku plina Europi, što bi bitno promijenilo gospodarske izglede za četvrti kvartal i za 2023. godinu.

Nove odluke HNB-a

- HNB je donio odluku da se u kolovozu prepolovi stopa obavezne pričuve za banke i u prosincu svede na 1%, što je stopa obavezne pričuve u eurozoni. Donio sam odluku i da se tzv. minimalna potrebna devizna potraživanja, koja zahtijevamo da banke imaju, isto tako prepolove prvo u kolovozu, nakon toga da se potpuno ukinu u prosincu, dodao je.

Efekt prve mjere će biti, objasnio je Vujčić, oslobađanje preko 34 mlrd kn za banke, a efekt druge mjere će biti oslobađanje i mogućnost drugačijeg raspolaganja s 5 mlrd € za bankovni sustav.

- Možemo vidjeti da su kamatne stope u RH i dalje na povijesnom minimumu, nastavile su trend pada, dok su kamatne stope u zemljama EU-a koje nisu na putu u eurozonu znatno više, rekao je.

To upućuje na činjenicu, smatra, da je u trenutku krize dobro biti u eurozoni, te zemlje bolje prođu od onih koje nisu u eurozoni.

"Inflacija tijekom ljeta na maksimalnim razinama" 

Vujčić je rekao da očekuje da će u 6. mjesecu i dalje rasti stopa inflacije iznad 11%, to se vidi iz praćenja kreditnih cijena prehrane u trgovačkim lancima. Očekuje da će se tijekom ljeta kretati na maksimalnim razinama, a krajem godine, početkom sljedeće bi trebala početi padati.

Što se tiče borbe protiv inflacije, Vujčić kaže da ona podrazumijeva rast kamatnih stopa.

- Sada HNB treba gledati kao dio Europske središnje banke (ECB) koja je najavila za ovaj mjesec početak ciklusa dizanja kamatnih stopa i očekujem da će se to nastaviti i na jesen, dodao je.

Cilj je ući u eurozonu, ističe, s istom razinom kamatnih stopa kao i ECB.

"Ove godine očekujemo 1,5 do 2% pada realnih plaća" 

Vujčić kaže da je situacija na tržištu rada drugačija od uobičajena jer do sada je javni sektor bio lider, prvi je počeo povećavati cijene, nakon čega ga je pratio privatni sektor. Sada imamo situaciju kada u privatnom sektoru jako rastu plaće, u javnom sektoru manje. Objasnio je da javni sektor jako diže plaće jer je teško naći kvalificirane radnike.

- Ako pogledamo prosječno, kada zbrojite javni i privatni sektor, još uvijek je nešto ispod stope inflacije. Ove godine očekujemo 1,5 do 2% pada realnih plaća uz takav trend, ali u privatno sektoru je on praktički skoro na razini inflacije, rekao je.

Vujčić je govorio o inflatornim mehanizmima, jedan je taj da cijene rastu brže kada je viša stopa inflacije, drugi je kada rastu nominalne plaće.

Osvrnuo se na odluke koje su danas donesene, kaže da će one utjecati na kamatne stope.

- Utjecat će na visinu kamatnih stopa tako da pojeftinjuju financiranje banaka i one tada imaju manje razloga dizati kamatne stope, odnosno, mogu ih spuštati, dodao je.

U ovom trenutku ne vidi da bi kamatne stope na kredite mogle rasti, dapače, dodatno su olabavili monetarnu politiku s te dvije mjere. 

O recesiji u 2023.

Na pitanje očekuje li recesiju u 2023, Vujčić je rekao da je osnovni rizik za recesiju iduće godine obustava isporuke plina.

- To bi moglo dovesti do recesije, prvenstveno u glavnim vanjskotrgovačkim partnerima, što bi se moglo preliti i na nas jer se na nas u ovom trenutku ne prelijeva ono što se događa u Rusiji i Ukrajini jer su oni naši mali vanjskotrgovački partneri.

HNB: Rast BDP-a u 2023. godini 2,5%, inflacije za 4,6% 

Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 5,5 posto, a u 2023. godini za 2,5 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 9,4 posto u idućoj godini mogla usporiti na 4,6 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u srijedu na polugodišnjem brifingu za novinare.

Kako stoji u sažetku HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza broj 12, gospodarske posljedice ruske invazije na Ukrajinu praćene nastavkom rasta cijena energenata i sirovina te dodatnim narušavanjem globalnih lanaca opskrbe do sada nisu ozbiljnije naštetile izgledima rasta za hrvatsko gospodarstvo.

No, nepovoljne globalne okolnosti uz izražene inflacijske pritiske ipak bi se mogle više odraziti na domaća gospodarska kretanja u 2023., kada se očekuje usporavanje rasta domaće realne aktivnosti na 2,5 posto.

Pritom, ocjenjuje se da su u projekcijskom razdoblju rizici i dalje naglašeni, kao i da pretežu rizici koji bi se mogli negativno odraziti na gospodarski rast.

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2022. mogla znatno ubrzati, na 9,4 posto, prije svega kao rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina.

Na domaćem tržištu, ističu iz HNB-a, i dalje najsnažnije rastu cijene energije i hrane, ali se postupno ubrzava i rast cijena ostalih dobara i usluga.

U 2023. se prognozira usporavanje rasta svih glavnih potkomponenti inflacije, a posljedično i ukupne inflacije, na 4,6 posto. No takva projekcija pretpostavlja, između ostaloga, najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, napominju iz središnje banke.