Hoće li novi zakon riješiti problematiku raspolaganja državnom zemljom

U Saboru je nedavno izglasan novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. A slučaj koji slijedi u članku, vezan, naravno, uz zemlju, nije se riješio ni starim zakonom, a vidjet će se hoće li se uspjeti riješiti novim. Riječ je o slučaju raspolaganja državnom zemljom u općini Čađavica. O tome se u emisiji Plodovi zemlje govorilo u siječnju. Ondje su bila raspisana dva natječaja za više od 3000 hektara na 5 i 25 godina. No, mnogi su se poljoprivrednici neugodno iznenadili vidjevši odluke o izboru najpovoljijih ponuda. I kada su shvatili da zemlju koju su godinama radili i koja im je prijeko potrebna vjerojatno neće dobiti uložili su prigovore i čekaju konačnu odluku u nadi da će se ipak za njih, na bolje nešto promijeniti. 

- Državnu zemlju nisam imao dosad i sad je nisam dobio. Oko farme je tu u malo većem dijelu 400 ha državne zemlje. Osamdeset ha graniči s farmom na koje sam se ja i prijavio. Prijavio sam se samo na čestice oko farme. To je 80-ak ha. Nisam htio česticu 10 km od farme jer mi ne treba, želim samo pašnjak, objasnio je Krešimir Rastija iz Čađavice.

U sustavu krava-tele ima čak 100 grla i samo hektar i pol svoga pašnjaka. Uz to završio je i poljoprivredni fakultet, mladi je poljoprivrednik. I ono možda najvažnije - želi se baviti stočarstvom. No, unatoč svemu, zemlju ipak nije dobio.

- Po kriterijima koji su bili, pola godine mi je falilo da dobijem status stočara. Međutim, onim drugim kriterijima gdje sam ja ušao kao mladi poljoprivredenik tamo se više stočar nigdje ne spominje, istakknuo je Rastija.

- Dosad sam bio u posjedu 271 ha. S ovim zakonom, kako su oni napravili prijedlog za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, ja ću izgubiti 205. Trenutno imam oko 80 grla stoke koje su na mužnji plus podmladak i proizvedem oko 1250 litara mlijeka dnevno, naglasio je Branko Karamarković iz Ilmin Dvora.

Da bi opstao, poduzeo je sve. Pa i udružio se s drugim mljekarima, osnovali su proizvođačku organizaciju i zakupili mljekaru u Virovitici. No bez državnog zemljišta mnogi bi projekti mogli propasti.

- Plan je bio da skupimo sve te mljekare koji su s ovoga područja i da predajemo mlijeko u tu svoju mljekaru i imamo svoj proizvod i izađemo na tržište, ispričao je Karamarković.

- Ja hranu moram kupovati. I taj projekt sam radio, farmu, s time da ću zemlju dobiti kako je i zakonom propisano za stočare. A sad kupujem hranu i nezamislivo je, ne mogu ni objasniti, iz dana u dan koliko je to, troškovi, koji su to gubici, naglasio je Ivica Bosak iz Čađavice.

Neki će, ostanu li bez državnog zemljišta, smanjiti proizvodnju ili čak odustati od nje.

- Proizvodimo mlijeko. Ne proizvodimo proizvode koji se izvoze po Italiji, Njemačkoj. Mi proizvodimo za našu hrvatsku djecu mlijeko, prehranjujemo ljude. Borimo se iz dana u dan. Nadam sr da će nam pomoći i da ćemo preživjeti tu krizu, dodao je Bosak.

- Umjesto da se oslanjamo na domaću proizvodnju, radi se na tome da se uništi i ova postojeća proizvodnje koja već je. Tako da za nas je to zaista katastrofalno. Kao da nije dovoljno što se sad trenutno borimo s cijenama energenata nego sad smo još u poziciji da ne znamo kada skinemo usjev što će biti sa zemljom koju smo radili, rekla je Maja Lazić iz Vraneševaca.

Obitelj Lazić bavi se ekološkim uzgojem. A njihove su proizvode prepoznali u zemlji i svijetu.

- Ostali smo sad bez gotovo polovice zemlje koju smo dosad radili. Odgovor nikakav nismo dobili. Na nas će se to odraziti katastrofalno. Dakle, sve ove godine, tamo negdje od 2005. ulažemo da napravimo i taj cijeli zaokružen proces, da prerađujemo vlastitu sirovinu i sad kad smo došli do toga - sad smo ostali bez zemlje, istaknula je Lazić.

U općini Čađavica za zakup 3200 ha raspisana su dva natječaja. Jedan na 25, drugi na 5 godina. Dosad su, kažu poljoprivrednici, podnijeli čak 93 prigovora.

- Nismo imali uvid u nikakvu dokumentaciju od samog starta. Znači nismo, zbog COVID-a što je razumljivo, imali pravo biti prisutni svi, ali dalje nismo imali nikakvu komunikaciju, niti smo znali tko je poredao kakvu dokumentaciju dalje, je li nekome nešto falilo. Tek smo o tom bili obaviješteni dobivanjem same odluke, navela je Silvana Šimunović iz Čađavice.

Prema njihovu mišljenju, natječaj je bio netransparentan. Žao im je što nije bilo više suradnje s općinom.

- Osobno smatram da je trebalo biti provedeno drugačije i da nije bilo po pravilima. Nadam se da će ministrica, čija je to nadležnost, brojne prigovore koje smo poslali na adresu ministarstva ipak usvojiti i da će natječaj pasti, rekla je Šimunović.

Tomu se nada i Marko jer gubi 29 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.

- Izgubio sam je zato što mi prelazi 1 ha preko 75 ha koliko je općina propisala da je maksimum. A pošto sam nisam mladi poljoprivrednik jer sam prešao 41 godinu u trenutku otvaranja natječaja, odnosno prikupljanja ponude za natječaj, nisam mogao konkurirati ni na jednu drugu parcelu. Smatram da ovaj zakon po kojem je rađen natječaj nije dobar za nekog tko ima osnovnu proizvodnju, objasnio je Marko Franjić iz Čađavice.

Od novog zakona o poljoprivredi očekuju da ispravi nepravde i nelogičnosti zbog kojih nisu prošli na natječaju.

- Ne treba zaboraviti i starije dosadašnje posjednike poljoprivrednike, ali prvo i osnovno transparentnije sve to skupa treba biti da bi bili svi zadovoljni. Pa ako je netko i pogriješio u nekakvoj dokumentaciji ili nečem, kad vi znate od starta da ste pogriješili, a ne nakon godinu dana ili nešto, drukčijie se ponašate, smatra Šimunović.

- Nije poljoprivreda od danas do sutra. Poljoprivreda se gradi kroz mnogo godina, kroz školu, kroz radno iskustvo. Ne možeš sad uzeti nekome nešto i dati nekome koji nikad nije radio poljoprivredu, bavi se nekim drugim poslom. Sad ćeš mu dati, ne znam 100 ha na 2 OPG-a, rekao je Franjić.

- Ovaj zakon što je dosad bio o poljoprivrednom zemljištu, pogotovo što se tiče stočarstva, je jako nepravedan prema stočarima. U cjelokupnom zakonu u svim tim člancima u izračunima ako meni fali 5 ha, ja imam pravo na 5 ha, onaj tko nema ni psa kod kuće taj ima pravo na maksimum u bilo kojoj lokalnoj upravi gdje je natječaj raspisan što je nepravedno, uvjeren je Karamarković.

Uz to, slažu se mnogi, bilo bi dobro da općine i gradovi imaju i zemlju koju bi mogli odmah dati na raspolaganje pojavi li se novi poljoprivrednik ili projekt. Da se ne mora čekati da dugogodišnji zakupac ode u mirovinu ili umre.