Vrućine ugrozile urod suncokreta, kukuruza i poljoprivrednih kultura

Zbog iznimno visokih temperatura u Slavoniji je nikad ranije počela žetva suncokreta. Iako ta kultura iznimno dobro podnosi sunce, prvi rezultati ne obećavaju. Smanjen je prinos, ali i kvaliteta. Štete će zasigurno biti i na kukuruzu koji već dozrijeva. Uz to strahuju i od olujnih nevremena koja bi mogla poharati njihova polja.

Gore ovih dana i nebo i zemlja. Na poljima strojevi spašavaju što se spasiti da. Iako može izdržati mnogo, na nekim je mjestima suncokret podbacio.

- On podnosi ekstreme, ali ovo je nenormalno. Pogledajte, ovo je trebala biti glavica kao tepsija od bureka, da ne kažem kao volan od kamiona, a on je malo veći od paštete. Tu sreće nema, kazao je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK.

- Sunce nas ubija, ova globalna klima, ovakve temperature...suncokret voli toplo, ali slabo izgleda izdržava, prejako je, rekao je Jugoslav Barković, Čepin.

I dugotrajna je suša pridonijela smanjenom urodu i kvaliteti. Iako je početak vegetacije obećavao, mnogi već sada vide da na proljetnim kulturama neće zaraditi.  

- Evo i danas blizu 40 stupnjeva, prinosi su jako mali, od 2 do 3 tone za sada, ali i kukuruz uskoro kreće, neće ni on biti velikih prinosa, ispričao je Alan Bošnjak, Habjanovci.

- Kukuruz bi trebali brati za jedno mjesec i pol dana, a kukuruz se sad može brati. Suncokreti koje bi trebali sada brati, onda ćemo brati za jedno dva tjedna, tri. Soju bi trebali prije kukuruza, sve to se okrenulo naopačke, kazao je  Zoltan Rajki, Kotlina.

I to sve zbog izraženijih klimatskih promjena i kroničnog nedostatka vlage u tlu. 

- Ovo će, bojimo se, dugoročno bit gore. Mi ćemo snijeg poželjeti i gledat ćemo ga samo u skandinavskim zemljama kao turisti kad odete u one fjordove u Norvešku, Švedsku. Ne, mi postajemo Kuvajt, mi postajemo Sahara, napomenuo je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK.

- To pada pola sela, na pola sela ne pada. Palo je 33 litre, ali to je bilo ono u poslovici što kažu - poljubac mrtvacu, rekao je Zoltan Rajki, Kotlina.

Posljedice klimatskih promjena uočene su već u svim gospodarskim sektorima, no poljoprivreda je jedan od najugroženijih. Stoga što prije treba naći odgovore i prilagoditi se, da iz godine u godinu ne bismo samo zbrajali negativne učinke.