Jesmo li dosegnuli vrhunac inflacije?

Državni Zavod za statistiku objavio je da je inflacija u kolovozu bila 12,3%. To je stopa inflacije jednaka onoj u srpnju. Početkom ove godine inflacija je iznosila manje od 6%, a zatim su zbog rata u Ukrajini i energetske krize cijene eksplodirale. Posljednja tri mjeseca inflacija je usporena, ali se zadržava na visokih, iznad 12%.

U kolovozu je najviše, za gotovo 20% u odnosu na isti mjesec lani, poskupjela hrana i bezalkoholna pića. Usluge restorana i hotela veće su za 17%, stvari za održavanje kućanstva poskupjele su 15%, prijevoz 14%. Za 10,5% veće su i cijene prijevoza, a odjeće i obuće za oko 6%.

Kada se usporede cijene hrane i pića u kolovozu prošle i ove godine, rast je nevjerojatnih 20%. Vrhunac sezone, veliki broj turista te povećana potražnja u hotelima i restoranima utjecali su i na rast cijena.

- To se odnosi prije svega na turistički sektor koji je ove godine podigao ukupnu razinu cijena jednog dijela roba široke potrošnje dakle potrošačkih cijena i nakon turističke sezone cijene će se vjerojatno početi smirivati i padati, kazao je ekonomski analitičar Damir Novotny. 

Čini se da se ubrzani rast inflacije u kolovozu ipak zaustavlja.

- Došlo je do pojeftinjenja nafte na globalnom tržištu. Pad u kolovozu iznosio je skoro 10% cijene nafte u dolarima i to se preslikalo onda i na jeftinije naftne derivate na benzinskim crpkama. S druge strane, poskupila je hrana zbog svih onih akumuliranih poskupljena sirovina i energenata od ranije tako da u globalu nije došlo do promjene inflacije, rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

No neki saborski zastupnici nisu baš sigurni da inflacija posustaje.

Boris Lalovac, saborski zastupnik (SDP), pita zašto Vlada zamrzava cijene proizvoda ako je inflacija 12%. Ako je nešto 12% nema razloga da se neki artikli zamrzavaju, kazao je i dodao da „to znači da je Vlada priznala da inflacija kod tih određenih proizvoda ide i do 100 posto”.

- Vlada je s ovim zamrzavanjem cijena, poglavito energenata, značajno sada ublažila te trendove, istaknula je među ostalim Vesna Vučemilović, saborska zastupnica (Hrvatski suverenisti).

HNB procjenjuje da će godišnja stopa biti 10% te da 2023. godine ne bi trebala biti veća od 7%. Šošić dodaje da su očekivanja HNB-a da bi se inflacija mogla postupno smanjivati prema kraju godine u skladu s očekivanjima terminskih tržišta te da bi cijene energenata mogle nastaviti padati, ali da, rizik naravno postoji.

- Vrhunac prvoga vala inflacije je iz nas. Naravno, mi možemo u jesen još očekivati rast cijena plina, navodi Novotny i smatra da su ukupne potrošačke cijene doživjele svoj vrhunac te da pomalo idemo prema smirivanju.

U rujnu će se pak vidjeti koliko će Vladina odluka o zamrzavanju cijena određenih prehrambenih proizvoda utjecati i na stopu inflacije.