Inflacija u raskoraku između statistike i stvarnog života

Inflacija u Hrvatskoj nastavlja s blagim usporavanjem četvrti mjesec zaredom. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, rast cijena u ožujku iznosio je 10,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Podsjetimo, inflacija je bila na vrhuncu u studenome, kada je dosegnula 13,5 posto. No, na mjesečnoj razini, u ožujku su, u odnosu na veljaču ove godine, cijene ipak porasle, i to 0,8 posto. Najviše je, u odnosu na ožujak prošle godine, poskupjela hrana, piće i duhan, 15,3 posto, zatim neprehrambeni proizvodi 9,3, usluge 8,2 te energija 7,5 posto.

Na život u uvjetima inflacije građani su se već naviknuli. Svatko se snalazi kako zna i umije, a njezino usporavanje zasad još ne osjećaju.

U Vladi kažu inflacija ipak blago usporava, a na ovim je razinama posljednji put bila u travnju prošle godine.

- Inflacija od 10,6 posto ne znači da se cijene smanjuju nego da se intenzitet porasta cijena smanjuje, dakle signali su pozitivni, ali svakako da nas zabrinjava i porast cijena hrane i bezalkoholnih pića i ostalih životnih potrepština. Nastavit ćemo raditi sve što je u našoj moći kako bi te cijene stabilizirali, poručio je ministar financija Marko Primorac.

- Rast cijena na mjesečnoj razini je 0,8 posto, međutim, više od 10 - 11 država u europodručju ima veću stopu inflacije nego mi. Tu možemo izdvojiti i Njemačku koja ima veću stopu inflacije, istaknuo je Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.

Daljnje usporavanje inflacije očekuje se i u nastavku godine.

- Tako da bi inflacija već u travnju na svojoj godišnjoj razini mogla pasti na 8 posto, predviđa Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

- Mi očekujemo da će inflacija nastaviti padati prema kraju godine kada bi prosječna inflacija bila nekakvih 7 posto za 2023., smatra Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.

Bivšeg SDP-ova ministra financija najviše zabrinjava znatno veći rast cijena hrane nego energije.

- Mislim da će trgovci morati opet dati svoj odgovor zbog čega je 100 posto veća cijena hrane od energije. Ovdje očekujemo stvarno kooperativan odnos s državom, jer država je doista napravila sve što se tiče cijene energije - maksimum, rekao je Boris Lalovac, SDP.

A upravo je trošak hrane ono što najviše utječe na standard građana, pogotovo onih s manjim primanjima.

- Jasno kad hrana i dalje poskupljuje za više od 15 posto da je to nešto što građani izravno osjete, izravno primijete, a da pritom, zato što je negdje cijena stagnirala ili čak pala, na njih nema utjecaj zbog toga što to i ne kupuju, naglašava Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati.

Zato, kaže Sever, i postoji raskorak između statističkih podataka i stvarnog utjecaja na svakodnevni život ljudi.