Inflacija se smiruje, gospodarstvo eurozone usporava

Inflacije u SAD-u i dalje malo viša od planirane, no gospodarstvo stabilno raste. S druge strane oceana, u eurozoni, znatno drukčija situacija. Inflacija je u silaznoj putanji, ali ekonomski rast je prilično slab.

Europska središnja banka nedavno je smanjila ključne kamatne stope za četvrtinu boda, na 3 posto. Analitičari očekuju da će se one u idućoj godini najvjerojatnije spustiti na 2 posto. 

Inflacija i gospodarstvo eurozone, pa tako i Hrvatske, ovisit će osim o monetarnoj politici o još mnogo čemu - od geopolitičke situacije do trgovinskog rata najavljenog iz SAD-a. 

Inflacija se smiruje, ali gospodarstvo eurozone usporava. Ključne kamatne stope od 3 posto i dalje su visoke, ali postupnim snižavanjem Europska središnja banka pokušava potaknuti rast gospodarstva, potrošnju i ulaganja.

- Predviđeni oporavak temelji se u prvom redu na rastu realnih dohodaka, koji bi kućanstvima trebao omogućiti veću potrošnju, te na većem ulaganju poduzeća. S vremenom bi postupno slabljenje utjecaja restriktivne monetarne politike trebalo pridonijeti povećanju domaće potražnje, naglasila je Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke.

Iako Lagarde ponavlja da će daljnji potezi ECB-a ovisiti o statističkim podacima, analitičari prognoziraju daljnje snižavanje kamatnih stopa.

- Očekujemo u idućoj godini nastavak procesa smanjivanja kamatnih stopa, očekujemo da će referentne kamatne stope ECB-a krenuti prema razini 2 posto. Trenutačno očekivanje je da će se dobar dio te prilagodbe prema 2 posto dogoditi u prvom dijelu 2025., kazao je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. 

Snižavanje ključnih kamatnih stopa, polako i postupno, prelijevat će se i na kamatne stope u Hrvatskoj - kažu bankari. Prognoziraju i znatan gospodarski rast za ovu i iduću godinu. 

- Očekujemo rast od oko 3 posto, što je čak tri puta više od uprosječe razine Europske unije, dakle, puno brže. To je pozitivan znak. Naravno, imamo i mi svoje izazove na koje moramo reagirati, kao što su naprimjer geopolitički šokovi. Oni bi mogli malo pogoršat tu sliku. Mi ih sad ne očekujemo, ali moramo na njih biti spremni, istaknuo je Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke.

U idućoj godini više je nego izgledan i trgovinski rat između SAD-a, Kine i Europske unije. Kakav će i koliki biti utjecaj na Hrvatsku, još je prerano govoriti, no u HUP-u smatraju da bi mogao imati i neke pozitivne utjecaje na gospodarstvo.

- Tu Hrvatska ima priliku da u novom globalnom preslagivanju karata se ubaci u neke nove lance vrijednosti, primjerice u informacijskim tehnologijama, u vojnoj industriji, rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Nova trgovinska politika SAD-a mogla bi donijeti poskupljenje energenata, sirovina i uvoznih cijena hrane. S druge pak strane, stroga monetarna politika i prigušen gospodarski rast trebali bi inflaciju držati pod kontrolom, odnosno vraćati je prema ciljanom iznosu od 2 posto.