Banke podižu kamatne stope, država se priprema za skuplje zaduživanje

Zbog rata na Bliskom istoku i sve skupljih energenata, inflacija je počela rasti u gotovo cijelom svijetu. Kako bi je suzbile, središnje banke podižu referentne kamatne stope. Europska središnja banka već je dva puta u ovoj godini povisila kamate po četvrtinu postotnog boda. Počelo je to već utjecati i na kamatne stope na kredite za građane, a skuplje postaje i zaduživanje gotovo svih zemalja, pa tako i Hrvatske.

U uvjetima jačanja inflacije i viših kamatnih stopa Europske središnje banke, pokrenuta je lančana reakcija. U poslovnim bankama rastu kamate na kredite građana.

- Neke su već i počele povećavati kamatne stope, međutim ono što moram naglasiti je da su kamatne stope u Hrvatskoj i dalje među najnižima u Europskoj uniji. Zadnji podaci pokazuju dasu u prosjeku 2,92 posto. Što je treća najniža kamatna stopa u EU, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

U bankama objašnjavaju, kamatne stope ovise o kretanju referentnih kamatnih stopa, troškova izvora financiranja i općih tržišnih uvjeta.

"Erste banka je od 1. listopada povećala kamatne stope na stambene kredite za 0,25 postotnih bodova. U skladu s time, kamatne stope na stambene kredite trenutačno se kreću od 2,65 do 3,75 posto, ovisno o modelu kredita i vrsti kamatne stope", objavila je Erste banka.

Povećanje kamatnih stopa ne osjećaju samo građani. Cijena zaduživanja od početka godine porasla je za većinu država, pa tako i za Hrvatsku.

- Unatoč vrlo dobrim makroekonomskim pokazateljima, činjenici da odžavamo javne financija pod kontrolom, imamo vrlo pozitivna kretanja u svim segmentima, ni Hrvatska nije ostala pošteđena ovog razvoja događaja i prinos na našu desetogodišnju obveznicu u ovom trenutku u odnosu na početak godine veći je za 0,7-0,8 postotnih bodova, rekao je Tomislav Ćorić, ministar financija.

Hrvatska je početkom ove godine izdala međunarodnu obveznicu s kamatama od 3,25 posto. Usporedbe radi, da se sada moramo zaduživati, ta bi cijena bila viša od 4 posto. U najtežoj su situaciji trenutačno Francuska i SAD, kojima je, zbog prevelikih deficita, cijena zaduživanja skočila iznad 5 posto.

- Ministarstva financija se dovodi u situaciju da se veći iznos sredstava izdvaja za kamate po tom dugu, a čim je to situacija, manevarski prostor za sve ostale oblike rashoda se smanjuje. Sagledavajući ovu činjenicu u kontekstu donošenja novog proračuna za 2027. godinu mi u Ministarstvu financija se već sada spremamo i za takve scenarije, kazao je Ćorić.

Novo izdanje međunarodnih obveznica Ministarstvo financija planira za prvi kvartal iduće godine. Kakvi će uvjeti zaduživanja biti tada, ovisit će najvećim dijelom o stanju na Bliskom istoku, cijenama nafte, inflaciji i kamatnim stopama središnjih banaka.