Tržište kapitala sve privlačnije građanima

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća ulaže u državne obveznice i trezorske zapise, a oko 14 tisuća sudjelovalo je u javnim ponudama dionica privatnih kompanija.

Imovina građana u mirovinskim fondovima trenutačno je oko 30 milijardi eura, a od tog novca, mirovinska su društva svojim članovima zaradila više od 11 milijardi eura. Iako je svaka godina na tržištu kapitala različita, dugoročni prinosi fondova nadmašili su inflaciju i očuvali vrijednost štednje građana - ističe udruga mirovinskih društava. 

- Prošle je godine najagresivniji fond ostvario prinos od 16 posto. Fond B, koji je najveći i uravnoteženiji, ostvario je prinos od 8,8 posto, dok je fond C, koji ulaže isključivo u instrumente s fiksnim prinosom, ostvario 2,1 posto. To su i dalje vrlo dobri rezultati u odnosu na stopu inflacije i mislim da naši članovi mogu biti zadovoljni, rekao je Kristijan Buk, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

U posljednje 3 godine indeksi Zagrebačke burze rasli su više od 20 posto godišnje, pa se i interes građana za ulaganja povećao, mnogi su privučeni i javnim ponudama dionica Žita, Ing-grada, Tokića i Bosqara. 

- Imamo i najave novih IPO-ova, a mirovinski fondovi intenzivno financiraju i državni proračun kroz državne obveznice i trezorske zapise. U razdoblju inflacije i niskih kamatnih stopa tržište kapitala može ponuditi konkurentne prinose. S obzirom na visoku razinu štednje koju hrvatski građani drže u bankama uz vrlo niske kamate, očekujemo da će interes za tržište kapitala i ubuduće rasti, rekla je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

Građanima porezne olakšice za ulaganja

Kako bi se dodatno povećao interes građana za ulaganja na tržištu kapitala, vlada je najavila uvođenje investicijskog računa za građane. Cilj je manje administracije, ali i porezno rasterećenje ulaganja. 

- Za građane zapravo neće biti porezne obveze na ulaganja putem hrvatskog investicijskog računa, i to za uplate do 200 tisuća eura. Time je zadržan i aspekt porezne pravednosti jer govorimo o cjeloživotnom limitu uplata na investicijski račun. Sva daljnja trgovanja, kao i ostvareni kapitalni dobici i dividende, neće se oporezivati dok se nalaze na tom računu, rekao je Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Tako se tržište kapitala dodatno približava širem krugu građana koji su u vremenima inflacije ionako skloni tražiti ona ulaganja i prinose koji mogu očuvati vrijednost njihove imovine.