Zašto plaćati članstvo u Poljoprivrednoj komori?

Poljoprivrednike ljuti što im na kućne adrese stižu uplatnice za članarinu Poljoprivrednoj komori. Ne velike - samo 72 kune, ali ljudi ipak pitaju zašto?

Na gospodarstvu obitelji Kos poljoprivredom se bave otkad znaju za sebe. No, povećanja proizvodnje više nema. Danas su na 15-ak krava, a bit će ih, kažu, i manje.

- Zato što stočarska proizvodnja sve manje se isplati. Ratarski proizvodi ili stočna hrana poskupljuje i nama se više isplati naše biljne proizvode ili krmu prodati po skupoj cijeni ili ih pretvarati u mlijeko ili meso koje nosi manji prihod, kaže Darko Kos.

Na svaki novi račun pomno pazi, pa ga je prije koji tjedan neugodno iznenadila obavijest o obvezi plaćanja članarine u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

'Nikad se nisam nigdje učlanjivao'

- Ja sam pomislio, pa nikad se nisam nigdje učlanjivao, ništa potpisivao, kako sam član, onda sam malo istraživao i vidio da je 2018. donesen zakon u kojem se kaže da svi zatečeni OPG-ovi na taj datum automatski postaju članovi HPK prisilno, po sili zakona moraju platiti članarinu koja je 72 kn godišnje, objašnjava Kos.

Dodatan je problem i to što se u obavijesti spominje i mogućnost prisilne naplate.

- Pokušao sam zvati HPK u Zagreb na njihova dva objavljena broja na internetu, ali na njih se nitko ne javi. Pokušao sam pitati našu savjetodavnu službu što misle o tome gdje kažu - najbolje da o tome ništa ne govore. Isto tako agenciju za plaćanja koji pak kažu najbolje je platiti ili ako nećete platiti, ispišite OPG iz sustava, pa nećete morati plaćati, govori Kos.

U svom nezadovoljstvu nije usamljen, mnogi još razmišljaju hoće li podmiriti račun.

- Većina nas ni ne zna tko je predsjednik HPK, tako da ne vidim svrhu kako se može nešto poslati, a da nije bar održan neki sastanak, ako ne predsjednika, onda barem nekih izaslanika ili čega, pa da se zna šta to je, šta to obuhvaća, šta možemo dobiti s komorom ili šta možemo izgubiti. U ovom slučaju gubimo 70 kn. Nisu to nekakvi novci, da se razumijemo, no iz nekakvih principa mislim da je kod nas puno toga naopako i mislim da je i naša komora započela rad naopako, smatra Darko Smrček.

- Mi moramo razriješiti da tih 70 kuna je simbolično, kako bi mi seljaci to malo preračunali u repromaterijal, to nije ni 8 l plavoga dizela, ali nas najviše interesira kaj mi s tom članarinom dobivamo, pita Stjepan Slukić.

Iznenadilo ih je otkud Komori njihove adrese

- To mi se isto baš ne sviđa. Može doći do tvojih podataka tko god želi, to baš i nije dobro i onda se događaju prevare i takve stvari. Nismo mi potpisali ništa, a tako da oni to nametnu i dođu do tvojih podataka i ti to moraš plaćati, a nitko te ne pita je l' ti to želiš ili ne želiš, naglašava Ivan Šoštarić.

Iako problem ne može riješiti, obratili su se načelnici općine koja se slaže da u cijelom postupku nešto nije u redu.

- Znam da je možda u neko novije vrijeme COVID razlog da nema susreta s ljudima, ali i prije COVID-a nije bilo i nisu ti ljudi opet dolazili do njih. Nekad ranije, prije 10-ak godina znala su se organizirati razna savjetovanja za poljoprivrednike, to je ono što bi njima dobro došlo, smatra Jasna Mikles Horvat, načelnica općine Zrinski Topolovac.

I možda jesu u maloj općini, udaljeni od velikih centara, ali bilo bi im drago, kažu, da ih se sjete i kada treba rješavati probleme, jer njih je s godinama sve više.

- Da imaju veći utjecaj i pregovor s ministarstvom. Evo recimo EU fondovi, vidimo kaj se dešava na tržištu, Europi i svijetu, tako da malo više s njima kontaktiraju, da mi više budemo aktivni i da neke stvari saznamo preko njih, predlaže Stjepan Slukić.

- Komora bi trebala biti isto kao i savjetodavna služba, oni bi trebali biti suport nama, obavještavati i o natječajima i o mnogim drugim stvarima. Poljoprivrednici koji mogu sebi priuštiti odvjetnika, oni se vrlo lako u to ubace, lako to isfinanciraju za razliku od manjih koji niti imaju novac niti mogućnosti i oni uglavnom ni ne prolaze. Prolaze naši veliki OPG-ovi koji igraju igru, razdjeljuju imanja i tako kupe fondove, ističe Darko Smrček.

- A na kraju, najbolje bi bilo da je članstvo dobrovoljno, pa kad seljak vidi kakvu korist dobiva od poljoprivredne komore, vjerojatno bi se većina ljudi učlanjivala, možda platila i više od 72 kn ako bi korist bila izgledna, zaključio je Darko Kos.