Male slavonske destilerije novim proizvodima osvajaju kupce

Rakije - pa i neke od starih sorata - sve su bolje zahvaljujući proizvođačima, ali struci. Kako bi rakije bile još bolje pomažu i stručni savjeti s izložbe jakih alkoholnih pića u Semeljcima. Pokrovitelji izložbe su uz općinu Semeljci, Županijska komora Osijek i osječki Prehrambeno-tehnološki fakultet. Izložba će se održati 11. studenoga. Kako male destilerije novim proizvodima pronalaze kupce i otvaraju tržišne niše - više u priči Renate Waldman.

- Mi imamo trenutno nekih 8 ha vlastitih nasada iz kojih manje više sve voće ide. I dalje se proizvodi tako da se voće priprema kao da će ići u konzumnu prodaju. Pa mi sve to prvoklasno voće prerađujemo i pravimo od njega rakiju, govori Dinko Romić iz Osijeka.

Na ovom gospodarstvu recept za uspjeh - jednostavan je. Bakreni kotlovi, kvalitetna sirovina i vatra. I ništa bez ljudi. Jer ovdje se radi kao nekad. 

- Ne bi htjeli da se dogodi da za 10-tak godina više djeca ne znaju kako izgledaju kazani za rakiju. Malo je kompliciranije i malo je više ručnog rada, ali na kraju krajeva proizvod je jednako dobar, ako ne i bolji nego u onim destilerijama modernim, kaže Dinko Romić.

- Ljudi su se zasitili velikih industrija i onog jednostavno unificiranog proizvoda. Žele nešto različito, različite okuse, mirise, različite proizvode, kaže Igor Mikulić, HGK ŽK Osijek.

Ovaj ih je mladi pravnik brendirao. Uspio je naći mjesto na tržištu i zaposliti djelatnika. A traži ih još.

- Ma nije teško. Odlučio sam se jer baki sam uvijek pomagao sve to raditi. Malo se vatra pazi i ovo sve ostalo samo se odradi, kaže Josip Šurina. 

- Bili su neki dečki na razgovoru, dođu pa se uplaše, misle da je ovo bauk jer moraju ložiti pet vatri, moraju isprazniti pet kanti, ali stvarno nije problem. Sve se da naučiti jer ako ljudi mogu raditi na Mjesecu, mogu i peći rakiju, kaže Dinko Romić.

Učili su mali proizvođači kako da jaka alkoholna pića budu sve bolja. Po okusu, mirisu, boji i bistroći. Pa je tako u dvadesetak godina otvoreno čak 50 malih destilerija. 

- Danas imamo slučajeve da dosta općina i gradova organizira svoja natjecanja gdje imamo različite komisije. Ono što je nama cilj napraviti da jedna komisija ocjenjuje što veći broj uzoraka kako bi mogli izaći s nekim podatkom, najbolje u Hrvatskoj. Da dobijemo primjerice najbolju šljivovicu u Hrvatskoj, najbolji džin u Hrvatskoj, govori Ante Lončarić, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek.

- S druge strane utječe se i educira ljude na nekakve negativne komponente koje mogu imati negativan utjecaj na zdravlje tipa povećan sadržaj metanola budući da sve rakije idu i na kemijsko ocjenjivanje. Tako da se nastoji uputiti ljude na to kako ukloniti taj metanol ili ukloniti nekakve više alkohole, etilacetate i slično, kaže Antun Jozinović, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek.

Da su na dobrom putu, dokazuju mnogobrojna priznanja za kvalitetu. I sve veći broj kupaca koji prepoznaju ovaj nepravedno zapostavljen proizvod. 

- Struka vrlo često prati domicilne proizvođače i pokušava ih definitivno prezentirati i plasirati kroz ugostiteljski segment krajnjem korisniku, kaže Albin Smiljan, vinski savjetnik, sommelier.

U vidljivim iskoracima u proizvodnji, prilagođavanju tržištu i ukusima pridonijelo je svakako i ocjenjivanje kvalitete rakija i likera koje je prije 18 godina pokrenula Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek. 

- Dakle, sam cilj ocjenjivanja nije bilo dobiti neke prvake šampione pobjednike nego zapravo ljude usmjeriti da ono što rade na tradicionalni način, proizvode amaterski da to pretvore u svoj posao, uspješan posao, kaže Igor Mikulić.

- Vjerujem da će biti napretka u samoj kvaliteti i na proširenju asortimana, praćenju novih trendova. Tako da mislim da samo ovo senzorsko ocjenjivanje rakija ima pozitivan utjecaj na kvalitetu rakija u RH, kaže Antun Jozinović.

Jedno od najvećih ocjenjivanja rakija održat će se i ove godine pa se svi zainteresirani mogu prijaviti. Mnogima je upravo ono bilo poticaj da počnu ozbiljniju proizvodnju. Dinko već razmišlja i o proširenju s pomoću europskoga novca. 

- Počeli smo prikupljati papire. Nešto su arhitekti već nacrtali. Početkom godine kreću fondovi pa je u planu ovdje uz Dravu izgraditi destileriju i neko malo skladište. Plus u nekoj drugoj fazi vjerojatno iduću godinu i ček neke male smještajne kapacitete, govori Dinko Romić. 

U svakom slučaju važno je da se voće koje nije za konzumnu uporabu - preradi. To više što je njegov plasman i otkup često problematičan. Pa voćari u Slavoniji i Baranji nerijetko krče svoje nasade.