Mikuš Žigman: Pregovori s Bruxellesom glede nove financijske perspektive

Gošća emisije A sada Vlada, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman kazala je da kroz programe koje smo do sada koristili, ali i one koje ćemo koristiti, značajan dio sredstava je već odvojen za segment poduzetništva.

- U perspektivi 14/20. poduzetnici su imali na raspolaganju oko milijardu i pol eura sredstava. U aktualnoj financijskoj omotnici je milijardu i sedamsto milijuna eura plus sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti koja iznose oko milijardu i sto milijuna eura. Ove brojke govore u prilog tome da se poduzetnicima omogućava sudjelovanje u EU financiranju, rekla je.

Dodaje kako se kanaliziraju sredstva kroz dva modela. Jedan je model bespovratnih sredstava. Ta su sredstva usmjerena na segment gdje postoji tržišni nedostatak i gdje banke ne ulaze u posao zbog tržišnog rizika, a primjer toga su istraživačko razvojni projekti.

- Drugi važan segment je zelena tranzicija. To su projekti u kojima je potrebno dati podršku poduzetništvu kroz provedbu ovakvih projekata koji će se u srednjem i dugom roku isplatiti u smislu jačanja njihove konkurentnosti, plus poticanja internacionalizacije. Bitno je podržati naše gospodarstvo na izlasku na vanjska tržišta, naglasila je.

Taj dio zatvaramo kroz mehanizam bespovratnih potpora.

- Drugi segment su financijski instrumenti, pri čemu mislimo na kredite, na jamstva i subvenciju kamatnih stopa, gdje surađujemo s agencijom HAMAG-BICRO, s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak koje kroz plasman sredstava prema poduzetnicima sklapaju ugovore s komercijalnim bankama i kroz takvu suradnju se osmišljavaju sistemi potpore poduzetnicima, rekla je.

Naglašava kako je Hrvatska prepoznata kao izvrstan promjer korištenja financijskih instrumenata.

- U proteklom financijskom razdoblju smo plasirali 650 milijuna europskih sredstava kroz financijske instrumente uz dodatni kapital na tržište smo stavili više od 1,6 milijardi eura za poduzetnike, istaknula je.

Vidljivo je da su sva ova sredstva pridonijela jačanju produktivnosti, konkurentnosti i zapošljavanju te je otvoreno više od 40 tisuća radnih mjesta.

- Financijski instrumenti su dobri stoga što s jedne strane privlače dodatni privatni kapital, a s druge strane su to mehanizmi kroz koje brže stavljamo na raspolaganje sredstva poduzetnicima, a novac se brže vraća u javni proračun i ponovno se dodatno mobilizira za potrebe poduzetnika, naglasila je.

"Raspolažemo sa značajnom količinom financijskih sredstava"

Dodala je kako u ovom trenutku raspolažemo sa značajnom količinom financijskih sredstava. Nacionalni program oporavka i otpornosti će sa svojom provedbom završiti sljedeće godine.

- Mi smo trenutačno u pregovorima oko nove financijske perspektive, koji su na razini cijele EU, a iznosi dva bilijuna eura. Prijedlog za Hrvatsku je 16,8 milijardi eura što je u nominalnom iznosu povećanje u odnosu na ono što imamo kroz višegodišnji financijski okvir, rekla je.

Naglasila je kako smo do sada svojim brojkama pokazali da možemo uspješno iskoristiti raspoloživa sredstva. U aktualnoj Financijskoj omotnici smo trenutačno na više od 60 posto objavljenih poziva i 53 posto ugovorene ukupne alokacije i kako kaže, te su brojke dobre.

- Zakon o regionalnom razvoju je u postupku javnog savjetovanja i on je jedan od zakona kojim reguliramo područje regionalnog razvoja. Uz njega su Zakon o brdsko planinskim područjima, Zakon o potpomognutim područjima i Zakon o otocima koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru. Prijedlogom Zakona o regionalnom razvoju jačamo institucionalni ustroj za provedbu mjera regionalnog razvoja, istaknula je.

Mikuš Žigman je naglasila kako u Hrvatskoj imamo gradove koji su se istaknuli u svojoj razvojnoj politici, ali oni su i dobri korisnici EU sredstava.

Ističe da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja razvija otočno zakonodavstvo i upravo kroz razvojnu strategiju, dugu 25 godina, i poseban Zakon, pokazujemo koliko su otoci nama strateški važni.