Gradovi i općine u Hrvatskoj definirali su stopu poreza na nekretnine, usklađujući se sa zakonskim izmjenama koje su na snazi od početka godine. Novost je da će se porez morati plaćati i za prazne nekretnine, a iznos se kreće od 60 centi do 8 eura po četvornom metru.
Umjesto dosadašnjeg poreza na kuće za odmor, sada se porez proširuje na sve prazne kuće i stanove, uključujući one koji nisu dugoročno iznajmljeni.
Od ukupno 556 gradova i općina 284 zadržava dosadašnji iznos, 215 uvodi viši porez, 57 snižava stopu poreza, a 93 jedinice uvode porez po prvi put.
Koliko se plaća u najvećim gradovima?
Osijek se odlučio za najnižu stopu od 60 centi, ali uz povećanu administraciju.
- Pred nama je jako velik posao usklađivanja baze podataka s Poreznom upravom. Očekujemo da ćemo do kraja godine imati točne podatke o broju poreznih obveznika, kaže
Sandra Pašuld, pročelnica Upravnog odjela za gospodarenje imovinom Grada Osijeka.
Gradovi poput Zagreba, Rijeke i Splita zadržali su ranije određene stope: Zagreb – 5,00 €/m², Rijeka – 5,00 €/m², a Split – 1,99 €/m².
- Vidjet ćemo hoće li ovaj porez imati željeni efekt. U Zagrebu imamo preko 50 tisuća praznih stanova koji se ne koriste niti za dugoročni niti za turistički najam, što jednostavno nije normalno, komentirao je zagrebački gradonačelnik
Tomislav Tomašević.
Gradonačelnik Varaždina
Neven Bosilj smatra da bi trebao postojati jedinstveni porez na nekretnine. Poručio je kako "ne žele dodatno opterećivati građane koji već sad plaćaju komunalni doprinos, spomeničku rentu i porez na promet nekretnina".
Najveće opterećenje u turističkim središtima
Maksimalnu stopu od 8 eura po kvadratu uvele su uglavnom turističke destinacije, pa se najveći dio opterećenja odnosi na vlasnike vikendica i apartmana.
Gradovi i općine s najvećim porezom od 8,00 €/m² su: Baška Voda, Sv. Filip i Jakov, Fažana, Umag i Vis. Slijede Okrug s 4,00 - 8,00 €/m², Stari Grad s 3,00 - 8,00 €/m² te Vodnjan s 2,00 - 8,00 €/m².
Hoće li novi porez postići željeni učinak?
Dok jedni smatraju da će porez potaknuti veći promet nekretnina, drugi vjeruju da će učinci biti minimalni.
- Teško je očekivati da će mjera imati značajan efekt. Primjerice, za stan od 70 m² u Zadru godišnji porez iznosi 42 eura, što vjerojatno neće potaknuti vlasnike da nekretnine daju u dugoročni najam, ističe
Ivan Mijolović, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Zadra.
Građani imaju rok do kraja ožujka za prijavu svih činjenica koje mogu utjecati na visinu poreza ili eventualno oslobađanje od plaćanja. Prvi rezultati očekuju se tek krajem godine.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!