Plenković: RH pozicionirana na dva dodatna prometna koridora; Butković: Povijesni trenutak

Hrvatska je nakon dogovora Europskog parlamenta i Europskog vijeća o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan Istočni Mediteran, objavio je na X-u premijer Andrej Plenković.

U ponedjeljak navečer EP i Vijeće su postigli dogovor o Uredbi o TENT-T kako bi potaknuli provedbu najznačajnijih projekata vezanih uz željezničku mrežu, ceste, kopnene plovne puteve i luke do 2030.

- Dogovorom o Uredbi #TEN-T Hrvatska je pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan Istočni Mediteran. Time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav Europsk unije, napisao je na X-u premijer Plenković.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se izborila da Uredbom #TEN-T bude obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže, dok će se Rijeka će se nalaziti na tri koridora.

- Uvršteno je novih 450 km željezničkih pruga, 430 km cesta, osam novih luka i pet novih urbanih čvorova, čime Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu #TEN-T mreže u Europi. Položaj na četiri prometna koridora EU-a stvara preduvjete za daljnja ulaganja i razvoj infrastrukture u Hrvatskoj, objavio je Plenković.

Među trenutnim TEN-T projektima su Rail Baltica, čime se spajaju Helsinki i Varšava, tunel na prijevoju Brenner koji povezuje Austriju i Italiju te brza željeznička linija Lisabon-Madrid.

Povjerenica Europske komisije Adina Valean je sinoć izjavila da se radi o "povijesnom sporazumu za EU".

- Europi treba prometna mreža koja će riješiti problem mobilnosti, važnog kako za građane tako i kompanije, prometna mreža koja je održiva i otporna i koja gradi mostove s našim susjedima, posebice s Ukrajinom, Moldavijom i zapadnim Balkanom, rekla je Valea.

Transeuropska prometna mreža temelj je prometne politike EU-a i ključna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim učinkovitijim postupcima ubrzat će se njezin razvoj i osigurati jednostavnija i održivija mobilnost za ljude i poduzeća diljem Europe.

Mreža TEN-T ima dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže kojom se osigurava povezivost svih regija EU-a i osnovne mreže koja se sastoji od onih elemenata sveobuhvatne mreže koji imaju najveću stratešku važnost za EU.

Osnovnu mrežu trebalo bi završiti do 2030., a sveobuhvatnu mrežu do 2050.

- To nam sada otvara mogućnostoi da se ovaj investicijski ciklus u prometnoj infrastrukturi, a poglavito kad govorim o željeznici nastavi, intezivira. I ono što je jako dobro mi smo po postojećoj uredbi kompletno jug Hrvatske Dalmacija nije bila na koridoru, sada je po ovome Split. Mi smo na koridoru baltik adriatic dosli do splita znači to uključuje i obnovu ličke pruge sutra i tako dalje. rekao je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.

Izmjenom uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži Rijeka se pozicionira na 3 koridora, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže.

- To je iznimno bitno kako za luku Ploču, za naše šire i uže okruženje u smislu da luka Ploče će biti izrazito povoljna za financiranja iz europskih fondova pogotovo iz europskog fonda koji se zove Connectig Europe fond koji je iznimno bitan za financiranje brojnih infrastrukturnih projekata, rekao je Tomislav Batur, predsjednik Lučke uprave Ploče.

Povijesni je to trenutak za Hrvatsku, ističe ministar Butković.

- Radi se o dodatnih 450 kilometara novih pruga i 430 kilometara cesta, 8 novih luka itd. Činjenica je da je to velika stvar i kad gledate poroporcionalno to je najveća izmjena jedne zemlje od svih država članica kada govorimo o izmjeni TEN-T uredbe, kazao je.

Dogovor o izmjeni uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži potvrđuje obvezu EU-a da dovrši velike projekte prometne infrastrukture do 2030.