Jagode u dolini Neretve izvrsno su rodile, otkupna cijena 3 eura

Vrijeme je jagoda, počeli su ih brati u neretvanskoj dolini. Jagode su posađene na 40-ak hektara, uglavnom na otvorenom, malotko ih uzgaja u plastenicima. Berbu ometa kiša pa ih kako tamo kažu berači beru između kapi. Jagode su dobro rodile i kvalitetene su, a prevladava sorta Clery. Prvom otkupnom cijenom od tri eura uzgajivači su zadovoljni, ali kao i uvijek problem su jeftinije uvozne jagode. Dolaze ponajprije iz Španjolske i Grčke, no kvalitetom se kažu Neretvani ne mogu mjeriti s njihovim jagodama. 

Zacrvenjeli se plodovi prvog sezonskog voća i vrijeme je za berbu. No, baš kad su se prve neretvanske jagode počele brati vrijeme se pogoršalo.

- Kiša ometa, ali između kapi se uvijek može uletjeti. Ide pomalo kad bude kiša stanemo, kad nema kiše nastavimo i gotovo. Odmah ih stavljamo na suho tako da dok se vidi radit radit ćemo, kad se ne vidi nećemo i gotovo, za HRT emisiju Plodovi zemlje rekao je Željko Taslak, Metković. 

- Samo smo prošli ove crvene, napad ih puž, a ono drugo što je roza to ostavljamo za dva, tri dana da se bere pa ćemo vidjet, valjda će pocrveniti, trebaju Sunce da pocrvene, kazala je Zorica Šiljeg, Vid. 

Berba jagoda 

Zdenko Bezer nema problema s lošim vremenom jer njegove su jagode zaštićene najlonom u plasteniku. Do prije dvije godine na njihovu su mjestu bile paprike, ali kako im je cijena iz godine u godinu bila sve niža, postale su neisplative, kaže, pa se odlučio za jagodu.

-  Ja, supruga i mlađi sin obavimo tu berbu svatko dva ili tri dana tako da ne sazriju previše, ali da bude dobra za transport i za prodaju, objasnio je Zdenko. 

- Zadovoljan moram biti jer sve drugo da sam sadio, mislim da bi bilo puno više posla, a bila bi manja zarada zato sam i sadio jagodu, dodao je Zdenko. 

I pogodio jer ovo im je već druga ozbiljnija berba, i to u većem plasteniku gdje su jagode posađene u razini tla. U manjem plasteniku s tri reda horizontalnih gredica, u kojima je zemlja pomiješana sa stajskim gnojivom, bila je berba više.

- Prednost je sigurno velika da na malom prostoru možemo imati puno više sadnica. Vidjeli smo tamo ona veliki plastenik, u njemu je 4000 sadnica, a kad bi odradio ovo ovako na onu širinu visinu i horizontalno vertikalni uzgoj znači, moglo bi stati 10, 10 i pol tisuća struka, a gdje je lakše branje. Rekao bi može žena s djetetom s kolicima brat jagode i da se ne zaprlja ni sebe ni ruke, rekao je Bezer. 

Vrijedne ruke berača i beračica

Vrijedne ruke berača i beračica na otvorenim plantažama nisu zaprljane, nego zaslađene zrelim plodovima. Najviše je domaćih berača, no po broju ne zaostaju ni oni koji na posao dolaze preko granice.

- Mi smo to naučili godinama radimo i nije teško. Kod dobrog gazde ništa nije teško, istaknula je Vinka, beračica jagoda iz BiH. 

- Ovo je ja mislim treća godina kako kod ovoga gazde radimo i što se tiče gazde mi smo zadovoljni, a mislim da je i gazda s nama, kazala je Slobodanka, beračica jagoda iz BiH. 

Hvaljeni je gazda Gradimir Šešelj, jedan od najvećih i najiskusnijih proizvođača jagoda u neretvanskom kraju. Ove godine, kao i proteklih, na nekoliko parcela ima oko 200 tisuća sadnica.

- Berem 500 gajbi svaki dana. To znači 500 gajbi, dvije i pol tone dnevno, ako ne bude kiša, ako ne bude vremenskih neprilika. Treba joj sada sunce i za potrošnju i za berbu i da dobije još malo sladora, ali je kvaliteta dobra, objasnio je Gradimir Šešelj, Vlaka. 

- Imamo odličnu godinu, a prvenstveno razlog zbog čega imamo ovako dobru godinu je topla jesen i blaga zima i to je ključ proizvodnje jagode da ona nakon sadnje napravi dobru lisnu masu u jesen. To je preduvjet za velik urod i dobru kvalitetu i to imamo ove godine. Znači sigurno je da ćemo imati 800 tona, a možda i tisuću vrlo kvalitetnih jagoda iz doline Neretve, objasnio je Robert Doko, agronom.

Odlična godina 

Jagode na području od Metkovića do Ploča posađene su na 40 hektara prevladava sorta Clery.

- Ona je najzastupljenija na preko 95 posto nasada. Njezina glavna karakteristika je dobar okus i stabilan urod tako da proizvođači preferiraju uglavnom tu sortu. Tržište također traži tu sortu jer ima jedinstven okus i dobro stoji na policama, rekao je Doko. 

Prve ovogodišnje jagode otkupljuju se za tri eura. Ta cijena donekle zadovoljava proizvođače, samo da se zadrži, kažu.

-  Kad bi ostala ova cijena bilo bi dobro, moglo bi se fino proći, kad bi ostala tri eura da ne pada. Ako padne na dva eura onda to već nije dobro. Ogromni su troškovi recimo, radnik jedan bere 60 do 70 kila zavisi sad ne može ni toliko ubrati kad nemate, a opet morate ga platiti jer je došao tu brati, kazao je Jure Kapović, Opuzen. 

- Lani je cijena bila ista kao i ove godine, ali repromaterijal je poskupio. Ne možeš radnike naći nego mi obiteljski i rodbinski i tako se mučimo da što jeftinije prođemo s radnicima jer ne možeš podnijet ovu cijenu tri eura je bila i prije tri godine, objasnio je Taslak.

Borba s troškovima proizvodnje 

Vječna borba s visokim troškovima proizvodnje, ali i s uvoznom robom koja trenutačno prevladava na hrvatskom tržištu.

Na hrvatskom tržištu nalazi se 70 posto do sada uvozne robe. Sada kad dođemo s domaćom vidjet ćemo tko će prevladati. Naša roba je skuplja, uvozna je jeftinija, na kraju balade vidjet ćemo tko je pobjednik, pojasnio je Šešelj. 

- Kvalitetnija je domaća roba, svježije je ubrana, ima više šećera i to naš potrošač voli, ali kad mu date nešto drugo potrošač uzme ako nema nešto bolje, rekao je Šešelj. 

- Ova jagoda koja je danas ovdje ubrana sutra je na policama širom Hrvatska uvozna jagoda se mora brati u ranom stupnju zrelosti, praktički zelena da bi trpjela transporte iz Grčke, iz Španjolske, iz Italije i da bi se na policama zadržala sedam do 10 dana. Znači razlika je vidljiva golim okom i normalni potrošači to jasno vide, objasnio je Doko. 

Svježina i sjaj vide se golim okom, a da bi se odredio okus, treba kušati. Neretvanski proizvođači tvrde, tko njihove jagode jednom kuša, tražit će ih ponovno.