Prema posljednim podacima porezne uprave, čak 58% poslovnih subjekata na neki način vara državu. Najčešće to čine neizdavanjem računa, zatim prikazujući nepotpune podatke o poslovnim prostorima, nepolaganjem ostvarenog prometa na žiro-račun i na druge načine. Porezni stručnjaci tvrde i da nije moguće točno utvrditi koliko je novca utajeno te da je riječ samo o procjenama.
Svaka je kava naplaćena. No koliko je računa za njih izdano, a koliki je bio ukupni dnevni promet? To zna samo vlasnik kafića.
Porez se izbjegava plaćati u društvu u kojem poduzetnici misle da porezni sustav nije pravedan, primjećuje nezavisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković.
- To u Hrvatskoj se smatra kao neki herojski čin, što mislim da nije, jer na taj način onda opterećujemo svoje prijatelje, znalce ili kolege s posla. U cjelini porezna kultura je u Hrvatskoj dosta niska iako ne bih toliko paničario zbog podataka samo od jedne godine. Ako gledamo duže razdoblje primjerice 20-30 godina onda proizlazi da su građani ipak sve više svjesni o važnosti plaćanja poreza te da je na neki način ta porezna kultura ipak kod nas u Hrvatskoj napredovala, istaknuo je Bejaković.
Sindikalist Krešimir Sever naslušao se priča o neprijavljenom radu i isplatama "na ruke" zbog kojih su oštećeni radnici dobili manju mirovinu. Zauzima se za strože kazne.
- Ako nema dovoljno nadzora, dovoljno kontrole, ako pri tome kazne nisu dovoljno visoke, nego su destimulativne ne samo za one koji su uhvaćeni nego i za neke druge koji bi mogli biti uhvaćeni u tome, onda ljudi računaju - pa možda neće baš mene, objasnio je Sever, Nezavisni hrvatski sindikati.
Prema podacima Porezne uprave, u prvih šest mjeseci ove godine (1.1.-30.6.2023.) inspektori su utvrdili nepravilnosti u 58% nadzora. Obavljen je 3481 nadzor i izrečeno kazni u ukupnom iznosu od 944.312 eura. U istom razdoblju lani (1.1.-30.6.2022.) obavljeno je 2986 nadzora, a izrečeno je kazni u ukupnom iznosu od 808.704 eura. Rekordan je to broj nepravilnosti, i to deset godina nakon uvođenja fiskalizacije.
- Povećanje broja obavljenih nadzora u promatranom razdoblju 2023. godine rezultat je provođenja pojačanih nadzornih aktivnosti radi praćenja primjene načela zaštite potrošača i načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, priopćeno je iz Porezne uprave.
Uprava raspolaže tim brojevima na temelju terenskog rada svojih inspektora. No nitko ne zna koliki je, zapravo, udio sive ekonomije u BDP-u.
Ekonomisti kažu da je to nemoguće izmjeriti, pa se oslanjamo na procjene - a one se kreću od četiri do 20 milijardi eura.