Japunčić za HTV: Najveće povećanje kamata za kredite vezane uz Euribor

19:30 / 10.06.2022.

Autor: Silvana Skočajić/Dnevnik/P.F./HRT

Hrvoje Japunčić

Hrvoje Japunčić

Foto: Dnevnik / HRT

Kako bi zaustavila inflaciju, koja je potaknuta poskupljenjem energenata i hrane zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija, Europska središnja banka odlučila je podignuti ključne kamatne stope. Kako će ta odluka utjecati na hrvatske štediše u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je financijski analitičar Hrvoje Japunčić.

- Činjenica je da nakon 11 godina ECB je najavila da će u sedmom mjesecu podignuti za 0,25% svoju referentnu kamatnu stopu. Moguće je za isti iznos ili čak i nešto više u devetom mjesecu. Mjere koje donosi, nažalost, na neki način su vezane uz trendove inflacije kako u europskim pa i u svjetskim okvirima, rekao je Japunčić u Dnevniku HTV-a.

Upitan trebaju li građani i poduzetnici očekivati više kamatne stope i u kojem roku Japunčić je rekao kako kod građana i kod pravnih osoba koje imaju kredite uz fiksne kamatne stope neće biti nikakvih promjena. Svi oni koji imaju varijabilnu kamatnu stopu, poglavito vezano uz EURIBOR, za njih se može očekivati da će njihovo povećanje biti upravo vezano koliko će biti povećanje od strane referentne kamatne stope ECB-a. S druge strane što se tiče kreditnih aranžmana koji su uz kunu, uz naš kamatni izračun NRS, kod njih možemo očekivati da to povećanje neće biti toliko izraženo jer ćemo imati pozitivnih sekvenci u odnosu prelaska iz kune u euro kao nacionalnu valutu s Novom godinom gdje bi se neki opći segmenti utjecaja na bankovnu maržu mogli efektirati na način da ako i ECB povisi za 0,5% neće za takve kredite biti povećanje za 0,5% nego za nešto i niži segment, objasnio je Japunčić.

Očekuje da bi rast kamatnih stopa u Hrvatskoj bio manji nego kod drugih jer ulazimo u eurozonu.

- Imamo na razini građana i pravnih osoba jedan veći dio kredita koji su varijabilne kamatne stope, ali vjerujem da će biti pozitivnih konotacija ulaska unutar eurozone s Novom godinom, istaknuo je Japunčić.

Na konstataciju da su trenutačno najsretniji oni koji imaju fiksnu kamatnu stopu Japunčić je rekao da je to tako ako nisu ugovorene previsoke kamatne stope.

Bude li ECB podigao kamatne stope za 1% za očekivati je da će i domaće banke otprilike u tom omjeru podizati kamatne stope. 

- Ako budu odluke donesene u sedmom i devetom mjesecu efektivno s izračunima od 1. listopada ili od 1. siječnja, jer se većina tih kamatnih izračuna radi na kvartalnoj bazi, će se vidjeti na novčanim tijekovima povećanje obveza, rekao je Japunčić.

ECB diže kamatne stope kako bi suzbila inflaciju. Na pitanje koji je najgori scenarij, je li to da se s jedne strane ne bi uspjelo suzbiti inflaciju, a s druge strane bi gospodarstvo možda potonulo u recesiju, Japunčić je rekao kako ECB i američka centralna banka ne podižu samo kamatnu stopu nego i sužuju opću likvidnost, poglavito za financijske predstavnike.

- Time utječu ne samo na financijska tržišta nego utječu i na ukupnu ekonomiju. U slučaju da gledamo najgori scenarij, gdje u jesen i zimu ove godine u svjetskim okvirima imamo i nadalje loših trendova ili trendova oko pandemije, situacija oko daljnjeg zatvaranja logističko-distribucijskih kanala, ratnih zbivanja između Rusije i Ukrajine u tom slučaju bit ćemo svjedoci da će inflacijski pritisci biti izraženi. U tom kontekstu će centralne banke podizati, možda čak i s višim iznosima, svoje referentne kamatne stope. Međutim, onda ćemo po velikoj vjerojatnosti biti svjedoci da će u jednom trenutku doći do usporavanja ekonomije, odnosno ulaska u recesijski segment. To je najgori scenarij. Opet, možemo očekivati, da ako će se takvi segmenti i takvi makroekonomski podaci budu pokazivali da će nedugo nakon podizanja kamatnih stopa centralne banke ponovno okrenuti svoju priču i snižavati kamatne stope, odnosno puštati novu likvidnost u cjelokupni sustav, istaknuo je Japunčić.

 Smatra da bi se trebalo gledati i bolji slijed događanja.

- Kada pandemijski okvir najesen i zimu ne bi bio toliko izražen ili uopće ne bi bio izražen, da situacija što se tiče rusko-ukrajinske krize ne eskalira i da dođe do pozitivnih pomaka oko primirja ili dogovora te da se, ono čemu smo već sada svjedoci, logističko-distribucijski kanali i dostupnost robe znatno poboljšava u svjetskim okvirima moguće je da će inflatorni pritisci u svijetu, a posljedično i u Hrvatskoj, imati trendove znatnog snižavanja i da ćemo imati puno bolju situaciju, izrazio je optimizam Japunčić.

Postupni rast kamatnih stopa

Kako bi obuzdala inflaciju koja je u eurozoni u svibnju dosegnula 8,1%, Europska središnja banka nakon više od desetljeća jeftinog novca najavljuje rast referentnih kamatnih stopa. U Hrvatskoj će kamate rasti postupno, a najizloženiji su dužnici čiji su krediti vezani uz referetnu stopu Euribor.    

- Namjeravamo podići ključne kamatne stope Europske središnje banke za 25 baznih bodova na našem sastanku u srpnju. Nadalje očekujemo da ćemo u rujnu ponovno povećati ključne kamatne stope ovisno o srednjoročnim procjenama inflacije, rekla jepredsjednica Europske centralne banke Christine Lagarde.

Očekivana je to odluka kažu u Hrvatskoj narodnoj banci i najavljuju da će na domaćem tržištu doći do postupnog povećanja kamatnih stopa.

- Tržišta trenutno očekuju povećanje ključnih kamatnih stopa od otprilike 1,5 postotni bod do kraja iduće godine. Znači to bi bilo vrlo postupno, objasnio je glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

Iako su uvjeti financiranja na međunarodnim tržištima za državu već neko vrijeme pooštreni, to se još ne vidi na kreditima za građane i poduzetnike.

- Nema razloga da se mjenjaju kamatne stope ni na postojeće ni na nove kredite iz niza razloga. Jedan od važnijih je i uvođenje eura. Ono gdje će doći do promjena su krediti koji su vezani za EURIBOR - to je kod građana otprilike 18% svih kredita uz varijabilnu kamatnu stopu i oni bi ovisno o referentnom parametru mogli se povećati za pola ili jedan postotni bod, istaknuo je Šošić.

Ni ministar financija ne očekuje na domaćem tržištu znatne poremećaje pa je u tijeku i priprema za izdavanje obveznice.

- U prvoj polovici srpnja ćemo na domaćem tržištu izdati jednu obveznicu za refinanciranje obveza koje su krajem mjeseca i na taj način ćemo de facto zapravo ispuniti gotovo sve naše ove veće potrebe za financiranjem za ovu godinu, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Europska središnja banka podignula je i procjenu inflacije za europodručje u ovoj godini s 5,1% na 6,8%.

- Hrvatska je tu u okvirima prosjeka, mi smo između ostaloga za referentnu procjenu imali 4,9% na razini Europske unije od kraja travnja ove godine do kraj travanja prošle godine bili smo na 4,7%. To je bio jedan od kriterija zašto smo dobili ovako pozitivna izvješća Europske komisije i Europske središnje banke, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Vrhunac inflacije očekuje se sredinom godine, nakon čega se predviđa postupni pad, dok bi se 2024. spustila na razinu od 3,5%.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!