Šušnjar: Nuklearna elektrana dio je hrvatske budućnosti

Hrvatska ubrzano priprema teren za ulazak u nuklearnu eru. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u središnjem Dnevniku HRT-a otkrio je da država već radi na planu razvoja nuklearne energije, da postoje ranije istražene lokacije za moguću gradnju elektrane te da bi u projekt mogle biti uključene i susjedne države kao suinvestitori.

Istodobno je poručio da je sigurnost opskrbe energijom u Hrvatskoj stabilna, a da bi modernizirana rafinerija mogla ukloniti potrebu za uvozom dijela dizela.

Govoreći o izazovima energetske politike, Šušnjar je istaknuo da se sigurnost opskrbe, cijena energije i dekarbonizacija ne mogu promatrati odvojeno.

- Jeftina energija koja vam nije dostupna nije energija. Moramo imati kombinaciju svih tih faktora. Moramo voditi računa i o sigurnosti opskrbe i da energija bude što priuštivija, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar. 

Naglasio je da je Hrvatska u posljednje dvije godine omogućila realizaciju brojnih energetskih projekata koji su dugo čekali na provedbu te da će se tek sada vidjeti koji su od njih bili stvarni, a koji špekulativni.

Sigurnost opskrbe nije bila ugrožena

Šušnjar smatra da je Hrvatska tijekom posljednjih godina značajno ojačala svoju energetsku sigurnost.

-  Sigurnost opskrbe ni u jednom trenutku, čak ni tijekom ovih kriza, nije bila dovedena u pitanje, poručio je.

Kao ključne elemente naveo je LNG terminal, plinske transportne kapacitete i završetak modernizacije rafinerije.

- Danas gotovo nećemo imati potrebu za uvozom dizela koji se dosad kupovao na Mediteranu i uvozio jer je povećana efikasnost proizvodnje i proizvodit će se 30 posto više dizela, rekao je.

Dodao je da Hrvatska zahvaljujući svojoj infrastrukturi može pomoći i drugim državama u opskrbi energentima.

- Danas smo imali ukrajinsko-hrvatski gospodarski odbor gdje smo razgovarali o mogućnosti pružanja opskrbe određenoj količini Ukrajine, kazao je Šušnjar.

Nuklearna energija kao ključ budućnosti

Na pitanje o ulozi nuklearne energije u hrvatskom energetskom sustavu, ministar nije skrivao svoj stav.

- Ja sam jedan od najvećih zagovornika nuklearne energije, rekao je.

Podsjetio je da je donesen Zakon o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe te ocijenio da je riječ o jednom od ključnih stupova buduće energetske sigurnosti Hrvatske.

- Mislim da je on jedan od ključnih stupova energetske sigurnosti Republike Hrvatske, pogotovo zato što proizvodi baznu energiju potrebnu za očuvanje sustava i stabilizaciju mreže, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska raspolaže stručnim kadrom zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u Nuklearnoj elektrani Krško, a dodatni korak bit će obnova obrazovanja za nuklearne stručnjake.

- U dogovoru s Fakultetom elektrotehnike i računarstva revitaliziramo studij nuklearnog inženjerstva za koji će se studenti upisivati već u rujnu, rekao je.

Male modularne elektrane su budućnost

Šušnjar smatra da male modularne nuklearne elektrane predstavljaju dugoročni smjer razvoja, ali upozorava da Hrvatska neće biti među prvim državama koje će ih koristiti.

- Sigurno je budućnost u malim modularnim reaktorima. Međutim, to je srednjoročna do dugoročna budućnost i Hrvatska neće biti prva zemlja u kojoj će oni biti instalirani i pušteni u pogon, rekao je.

Dodao je da Hrvatska već sada ima određene prednosti u odnosu na zemlje koje tek kreću u razvoj nuklearnih projekata.

- Imamo određene studije, određene lokacije i određene potencijale koji su već istraženi. To nam može ubrzati proces za osam do deset godina, rekao je.

Prema njegovim riječima, Vlada je zakonski obvezna u roku od šest mjeseci donijeti akcijski plan razvoja nuklearne energije, a na tom se dokumentu već intenzivno radi.

Mogući ulazak susjednih država u projekt

Ministar smatra da bi Hrvatska mogla postati regionalno središte budućeg nuklearnog projekta.

- Hrvatska ima i lokacijske potencijale tako da bi mogla pozvati i okolne zemlje da budu suinvestitori u takvim projektima, rekao je.

Nije želio govoriti o konkretnim lokacijama dok struka ne završi potrebne analize.

- Lokacije će evaluirati struka. Postoje ranije izrađene studije koje treba pregledati i uskladiti s današnjim propisima, naglasio je.

O preuzimanju NIS-a: Zapinje oko rafinerije

Šušnjar se osvrnuo i na proces preuzimanja Naftne industrije Srbije (NIS) od strane MOL-a.

- Izgleda da se događa ono na što sam upozoravao cijelo vrijeme, rekao je.

Prema informacijama kojima raspolaže, najveći prijepor odnosi se na moguću sudbinu rafinerije.

- Koliko je meni poznato, najveći prijepor je oko potencijalnog mogućeg gašenja rafinerije. Tu, koliko znam, zapinju razgovori, rekao je ministar.

Dodao je da je rok za postizanje dogovora sve bliže te da će se uskoro vidjeti u kojem će se smjeru razvijati pregovori.

- Koliko ja znam, dali su nekoliko godina tijekom kojih bi rafinerija nastavila raditi, a za kasnije se još ne zna, zaključio je Ante Šušnjar. 

"Cijena struje u Hrvatskoj mogla bi pasti za 30 posto"

U vrijeme izraženih geopolitičkih rizika i nestabilnih cijena energije - postavlja se pitanje kakva je energetska budućnost Hrvatske? Cilj je istodobno omogućiti energetsku sigurnost, konkurentnost gospodarstva, a uz to i ispuniti klimatske ciljeve.

Budući da sve ide u smjeru zelene tranzicije - kao rješenje se nude obnovljivi izvori energije, a Hrvatska ima velik potencijal - u suncu, vjetru, vodi i geotermalnim izvorima.

Geotermalna energija nameće se kao sve važnija stavka u hrvatskom energetskom miksu. Ona ne ovisi o vremenskim uvjetima - nije bitno je li dan, noć, ljeto ili zima - vruću vodu može proizvoditi 24 sata dnevno. Uz to, geotermalne elektrane fleksibilne su u proizvodnji električne energije.

- Imamo strašno veliki potencijal u panonskom bazenu i bilo bi uistinu šteta da se to ne razvije i to ne samo iz aspekta električne energije kompanije u kojoj ja radim, nego i korištenje toplinske energije, direktno za grijanje, pa i hlađenje i za brojne projekte u poljoprivredi i industriji, rekao je direktor tvrtke IGEOPEN Dragutin Domitrović. 

Trećina energije kojom se Hrvatska koristi dolazi iz obnovljivih izvora. No kada je riječ o električnoj energiji, unatoč visokom udjelu one dobivene iz sunca, vjetra i vode, Hrvatska je i dalje uvozno ovisna - osobito u ljetnim mjesecima, a tijekom cijele godine i dalje je postoji velika potreba za onim klasičnim, fosilnim gorivima.

- Mi uvozimo preko 50 posto ukupnih energetskih potreba. To su uglavnom fosilni izvori, odnosno nafta i prirodni plin. S obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju, na porast cijena na svjetskim tržištima na kojima ne možemo utjecati, bilo bi nužno, zapravo u ovom trenutku što više štedjeti energiju, pogotovo dakle fosilna goriva, naglasio je ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Dražen Jakšić.

Energetska krvna slika Hrvatske mogla bi se popraviti zahvaljujući Herinoj odluci o iznosima naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu kojom se uklanja jedna od glavnih prepreka za razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

- Svi ovi projekti koji su čekali tri i pol godine odluku koliki je trošak da se priključe na mrežu - važno je znati da realizacijom svih tih projekata, koji imaju energetsko odobrenje, smanjuje se cijena električne energije po njihovoj gradnji, realizaciji, znači smanjuje se cijena električne energije za građane i za industriju za 30 posto, rekla je direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac.

U Ministarstvu gospodarstva ističu da je važno imati stabilne izvore energije, pa tako rješenje vide i u nuklearnoj energiji.

- Posebno u kontekstu sigurnosti opskrbe, stabilnosti sustava i dekarbonizacije. Računamo da će cjenovno biti konkurentan taj izvor električne energije, poručio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar.

Napominju i da se sve veći fokus stavlja na mrežu, fleksibilnost i skladištenje, a da u tom smislu ključne postaju investicije u infrastrukturu.