Krajem lipnja nova runda upisa trezorskih zapisa na rok od tri i 10 godina

Nakon izdanja narodnih obveznica i tri izdanja trezorskih zapisa, Ministarstvo financija potkraj ovog mjeseca ponudit će građanima još jedno izdanje obveznica, i to na rok od 3 i 10 godina. Usto, intenzivno se priprema i strateški okvir za razvoj tržišta kapitala koji bi trebao biti predstavljen do kraja godine. 

Uz zakonodavne i porezne izmjene, strategijom i akcijskim planom poticalo bi se i lokalne samouprave da građanima nude vrijednosne papire, ali i olakšao izlazak na burzu dioničkih društava, pa čak i onih u državnom vlasništvu.

- Gospodarski rast procjenjujemo na razinu 3,5 posto, Europska komisija ga procjenjuje na 3,3 posto. Gledajući komparativno s ostalim državama Europske unije, prosjek je na otprilike 1 posto, eurozona na 0,8 posto, pa u skladu s tim možemo reći da je očekivani gospodarski rast u RH 4 puta veći od europskog prosjeka. Inflacija i inflatorni pritisci su u opadajućem trendu, dakle bilježi se nastavak smanjenja inflatornih pritisaka, kazao je Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Razvoj hrvatskog tržišta kapitala

Primorac je najavio da bi strateški okvir za razvoj tržišta kapitala trebao biti definiran i predstavljen do kraja godine, apostrofiravši u tom kontekstu potrebu dominantnije aktivacije štednje građana.

Govoreći na Liderovom Financijsko-investicijskom forumu, Primorac je rekao da su Ministarstvo financija i Vlada prepoznali potrebu razvoja hrvatskog tržišta kapitala te smatraju da tu postoji značajan potencijal.

- Lani je tako formirana radna skupina za izradu strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala, koji bi do kraja ove godine trebao biti definiran i predstavljen. Nekoliko je elemenata gdje postoji mogućnost značajnog napretka, što se prije svega odnosi na mjere na strani ponude, uključujući povećanje broja uvrštenih dioničkih društava na burzi, a određeni izazovi postoje i u segmentu potražnje za vrijednosnim papirima, kao i u zakonodavnom i institucionalnom okviru, naveo je Primorac.

Neovisno o strategiji, kazao je ministar, država je značajne iskorake za razvoj tržišta, kao i podizanje financijske pismenosti, napravila izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa,

Iako su to elementi koji neće biti presudni za dugoročni razvoj tržišta, Primorac je istaknuo da se uspjelo mobilizirati značajan dio štednje građana, pa tako i u jučer zaključenom izdanju trezoraca u kojem je od više od 31 tisuće građana prikupljeno gotovo 826 milijuna eura.

U srpnju bi trebala uslijediti izdanja trogodišnje i desetogodišnje obveznice - u trogodišnjem izdanju će moći izravno sudjelovati i građani, dok po Primorčevim riječima oko desetogodišnjeg izdanja postoje dvojbe, pa će ili sudjelovati u primarnoj emisiji ili imati mogućnost kupnje tih obveznica preko brokera.

- Odaziv građana na dosadašnja izdanja državnih vrijednosnih papira je pokazao da potražnja postoji, a da je za značajnije aktiviranje građana u pogledu ulaganja na tržištu kapitala bilo potrebno poduzeti mjere na strani ponude, što je država i učinila, rekao je Primorac.

- Eventualni izlazak na tržište pojedinih državnih tvrtki ili njihovih dijelova bi možda probudio interes građana u pojedinoj godini, tu smo imali sličnu situaciju i s dionicama HT-a i INA-e, nešto se tu događalo ali mi govorimo sada o dugoročnoj strategiji. Niti je potencijal i broj tih tvrtki koji bi se mogao djelomice ili u potpunosti staviti na tržište djelomično ili u potpunosti toliki da bi mogli sada svake godine imati IPO-ove, dodao je.

Depoziti građana oko 36 milijardi eura

Govoreći o depozitima građana u bankama, ministar je istaknuo da je taj "bazen i dalje poprilično velik", a riječ je o oko 36 milijardi eura.

Potrebno je naći načine da se ta štednja dominantnije aktivira, ne samo kroz izdanje državnih vrijednosnih papira, nego i primjerice municipalnih obveznica, dakle obveznica gradova i općina, a naposljetku i aktivacije na tržištu kapitala u smislu ulaganja u dionice, poručio je Primorac.

Rekao je da se o izlistavanju državnih tvrtki često raspravlja kroz vizuru potencijala za dugoročni razvoj tržišta kapitala, no smatra da to nije realno.

- Eventualni izlazak na tržište pojedinih državnih tvrtki ili pojedinih njihovih dijelova bi možda probudio interes građana u određenoj godini, no mi govorimo o dugoročnoj strategiji razvoja tržišta kapitala. Tu se može kreirati određeni momentum, međutim, to svakako ne bi rezultiralo kontinuiranim razvojem, a niti je potencijal i broj tih tvrtki koje bi se eventualno mogle staviti na tržište toliki da bi mogli svake godine imati inicijalne javne ponude, ocijenio je Primorac, podsjetivši i na neka ranija izdanja, poput dionica HT-a i Ine.

Gažić: Tržište kapitala doživjelo porast likvidnosti

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić je izjavila da je hrvatsko tržište kapitala prošle i ove godine doživjelo porast likvidnosti i općenito porast razine cijena.

- Tako da je tržišna kapitalizacija značajno porasla i s te strane možemo zaista biti zadovoljni, izjavila je.

Pozdravila je napore Ministarstva financija i drugih dionika oko izrade strategije razvoja tržišta kapitala "jer je nemoguće da burza tako velike korake i na strani ponude i potražnje napravi sama".

- Ono što mi na Burzi vidimo kao nužnost je da takve kompanije povećaju razinu transparentnosti jer sigurno da izlazak na burzu znači povećanje uvida javnosti, opće i ekonomske javnosti u to kako se posluje i što se radi u državnim tvrtkama, dodala je.

Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko je pozdravila izradu nacionalne strategije, ocijenivši da su tržište kapitala i banke komplementarni, s obzirom i da s ciljem dostizanja EU-ovih klimatskih ciljeva postoje znatne potrebe za ulaganjima, što bankarski sektor ne može sam podržati, kako s aspekta volumena, tako i rizika.

Prema očekivanjima, Europska središnja banka (ESB) bi sutra trebala započeti sa spuštanjem kamatnih stopa, najvjerojatnije će to biti za 25 baznih bodova, no Perko kaže da u Hrvatskoj neće doći do značajnih promjena.

- Kao što smo u razdoblju rasta kamatnih stopa imali jedan od najsporijih prijenosa u EU, tako ne možemo očekivati ni da će sad u razdoblju pada kamatnih stopa taj prijenos biti brz, izjavila je Perko, podsjetivši da je rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj bio jedan od najblažih u Uniji.

Perko: Banke nisu dizale naknade "jako dugo vremena"

Odgovarajući na pitanje novinarke o rastu dobiti hrvatskih banaka u prvom kvartalu, Perko je istaknula da je to ponajviše rezultat prihoda od kamata na deponirane viškove likvidnosti kod HNB-a.

Upitana oko toga da banke najavljuju poskupljenje naknada za svoje usluge, Perko je izjavila da te naknade nisu podizane "jako dugo vremena".

- Napravili smo usporedbu s europskim tržištima i možemo reći da je kretanje bankarskih naknada u Hrvatskoj u skladu s kretanjem bankarskih naknada na tim tržištima, kazala je Perko.

Po njezinim riječima, banke moraju ulagati u digitalne trendove i sigurnost.

- Sva ta ulaganja zahtijevaju i podizanje naknada s bankarske strane. Ne odstupamo od prosjeka EU-a, ustvrdila je Perko.