11:15 / 11.11.2021.

Autor: Silvana Skočajić/T.V./Dnevnik/HRT

EK: Hrvatsko gospodarstvo u 2021. ostvarit će rast od 8,1%

Ilustracija/Rast BDP-a

Ilustracija/Rast BDP-a

Foto: Igor Kralj / PIXSELL

Europska komisija objavila je jesenske prognoze - hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini trebalo bi ostvariti rast od 8,1 posto, što je znatno više od 5,4 posto, koliko je Komisija predviđala u ljeto. Inflacija bi trebala biti na razini 2,2 posto. Hrvatska bi tako mogla ostvariti treći po visini rast BDP-a u Uniji. Pokretači rasta su pojačana domaća potražnja i potrošnja, turizam i izvoz robe, a najveće su prijetnja niska procijepljenost, koja bi mogla uzrokovati nova zatvaranja te usporavanje obnove nakon potresa.

Ove godine gospodarstvo Europske unije trebalo bi, prema jesenskim prognozama, rasti 5 posto. Države koje će imati najveće stope rasta su Irska, Estonija i Hrvatska.

- Na ovaj način EK praktički potvrđuje što i mi sami najavljujemo, a to je da bi do kraja ove, najkasnije početkom iduće godine mi već dosegnuli razinu realnog BDP-a iz one pretkrizne 2019. godine, kaže Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

- Poruka sigurnog boravka u Hrvatskoj i turistička sezona iznad svih očekivanja, omogućavanje funkcioniranja cijelog sustava i, naravno, približavanje europodručju kao sidru onoga smjera kojeg imamo u pogledu ekonomske i fiskalne politike, ističe premijer Andrej Plenković.

Sve su to razlozi zbog kojih Europska komisija predviđa za Hrvatsku nastavak rasta od 5,6 posto i u 2022. No upozorava da slaba procijepljenost može postati glavna zapreka na putu gospodarskog oporavka.

- Smanjeni stupanj procijepljenosti će nas sigurno dovesti u nezavidniji položaj u odnosu na naše mediteranske konkurente i tu je jedna određena vrsta rizika prije svega u području turizma, objašnjava Jakša Puljiz, Institut za razvoj i međunarodne odnose..

Kontinuirano će se tražiti i više radne snage jer loša demografska slika ugrožava oporavak.

- Bilo da radimo na povratku naših ljudi, bilo da radimo na dovođenju strane radne snage jer nedostatak radne snage u nekim sektorima je ozbiljan, poručio je Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

- Ako je 400 tisuća ljudi manje, toliko je manje ljudi koji kupuju proizvode, toliko je ljudi manje koji plaćaju režije, znači postoji pitanje ekonomije razmjera. Ako 400 tisuća ljudi nedostaje, od kojih je dobar dio u fertilnoj dobi, ne možete očekivati da će se demografska slika popraviti dekretima i mjerama bez ljudi koji imaju djecu, ističe Mladen Vedriš, Visoko učilište Effectus u Zagrebu.

Komisija očekuje da će na kraju godine inflacija u Hrvatskoj iznositi 2 cijela 2 posto te da će se 2022. stabilizirati, kao i u ostatku Europske unije.

Komisija predviđa rast BDP-a tijekom 2022. od 5,6%, i 3,4% tijekom 2023.


Najnoviji makroekonomski pokazatelji ukazuju da se hrvatsko gospodarstvo snažno oporavljalo tijekom 2021., te da će predkriznu razinu dostići već slijedeće godine. Komisija je ranije prognozirala da će to biti tek 2023.


- Najveći rizik za gospodarski rast u ovom trenutku predstavlja niska razina procijepljenosti što bi s jačanjem epidemije moglo uzrokovati nova zatvaranja, ali i usporavanje u obnovi potresom pogođenih područja, stoji u Komsijinom dokumentu.


Kao pozitivne faktore i svojevrsni vjetar u leđa hrvatskom gospodarskom oporavku Komisija navodi mogući skori ulazak u Schengen i eurozonu što će pogodovati turizmu, investicijskoj klimi i trgovini.


Pozitivno iznenađenje u 2021. su visoki rezultati turističke sezone.


Komisija prognozira daljnji oporavak tržišta rada, smanjenje nezaposlenosti i povratak na predkriznu razinu u sektoru zapošljavanja već ove godine.


Investicijski ciklus vezan za europski Mehanizam za oporavak i otpornost iz kojeg Hrvatska očekuje 6,8 milijarda eura bespovratnih sredstava dodatno će poticat zapošljavanje i investicije.


Inflacija je u porastu i dosegnut će 2,2% prije nego se stabilizira. Kao i drugdje u Europskoj uniji glavni uzročnik za to je rast cijena energenata uz koji se vezuje i porast cijena hrane.


Javni dug države će se tijekom 2021. sniziti na 4,1% BDP-a u odnosu na 7,4% tijekom 2020. 


Javne se financije u Hrvatskoj također dovode u red nakon velikih rashoda zbog poticajnih mjera za gospodarstvo i pojačanih izdvajanja za zdravstveni sektor tijekom epidemije, pa Komisija predviđa da će državni deficit biti isod 3% BDP-a već 2022.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!