Ćosić: EU mora razvijati svoju vojnu tehnologiju, a ruske se treba riješiti

Europa mora razvijati vlastitu vojnu tehnologiju ako želi konkurirati SAD-u, a staro rusko oružje i tehnika koja je ostala u post-komunističkim državama mora se zamijeniti, rekao je za središnji Dnevnik HRT-a Marko Ćosić, predsjednik Uprave "Đure Đakovića". Naglasio je kako je na tom putu, jedan od najvećih izazova, nedostatak radne snage.

Ćosić je naglasio kako je objava EIB-a i države kako će pomagati domaćoj vojnoj industriji - značajna.

- To je značajno. Razvoj je skup i neizvjestan. Da bi tvrtke i gospodarstvo bili konkurentniji, potrebno je poticati taj segment, rekao je.

Istaknuo je kako se radi o "bespovratnim sredstvima, dotacijama i kreditima kako bi taj sektor izrastao".

- Činjenica je da dugi niz godina u tom segmentu nije bilo dovoljno investicije, tako da je ovo jedna jasna poruka EU-a i EIB-a, kazao je.

Upitan je li ova najava već rezultirala povećanjem narudžbi, odgovorio je kako se zasad samo radi o povećanom interesu.

- U svakom slučaju osjećamo povećanje interesa, a narudžbe će uslijediti. Da bi se narudžbe povećale, treba nakon dugog niza godina povećati kapacitete korisnika, rekao je.

Pojasnio je kako je tehnologija obrambene industrije "danas vrlo zahtjevna, a za upravljanje tom tehnologijom treba puno edukacije, vremena i znanja".

- Korisnici, vojska, MORH i EU, moraju prvo izgraditi vlastite resurse kako bi nakon toga mogli prihvatiti novu tehnologiju i opremu koju će koristiti, dodao je.

"SAD je predvodnik industrije, EU mora biti konkurentna"

Ćosić je optimističan kada se radi o mogućnosti da se Europa relativno brzo opet počne naoružavati.

- Tu bih bio optimističan, ali bih rekao da Europa to i mora napraviti. Tu je i dva posto koje NATO članice moraju dostići. To je dugo vremena bilo zanemarivano, kazao je.

Danas se svijet, kako kaže, "polarizira te da danas imamo zapadnu tehnologiju i opremu koju će usvojiti sve zapadne države".

- Sve što je bilo od stare ruske tehnike u post-komunističkim država se mora zamijeniti. Teško je održavati tu tehniku i nema rezervnih dijelova. Ta oprema će ili završiti u Ukrajini ili biti umirovljena, istaknuo je.

- Europska industrija, ako želi sudjelovati u tom dijelu gospodarstva, mora razvijati svoju tehnologiju kako bi mogla konkurirati američkim takmacima koji su predvodnici industrije, dodao je.

Kvalificirana radna snaga

Jedan od velikih izazova pred industrijom, priznaje, nedostatak je radne snage.

- Izazov radne snage je problem koji se dugo spominje. To je nešto što smo naslijedili, a nedostaje i kvalificirane radne snage koja će biti nositelj novih tehnologija i rješenja, rekao je.

Morat ćemo, kako kaže, "educirati nove studente ili rekvalificirati neke djelatnosti koje će biti zamijenjene novim tehnologijama".

Europska investicijska banka i država financirat će domaću vojnu industriju

S obzirom na sve složeniju geopolitičku situaciju, inovativnim projektima malih i srednjih poduzeća iz sektora sigurnosti i obrane nude se mogućnosti financiranja putem Europske investicijske banke i nacionalnih potpora. Riječ je o projektima koji mogu imati vojnu i civilnu namjenu.

Zbog novih ratnih sukoba interes europskih država za ulagnja u obranu i sigurnost raste. Među njima je i Hrvatska čija je obrambena industrija snažno usmjerena na izvoz.

- Nama je u interesu da naše tvrtke što više iskoriste ono što im je na raspolaganju, da budu konkuretnije, a time i da Hrvatska bude konkuretnija i sigurnija zemlja. Vidimo na primjeru rata u Ukrajini da sigurnost nije danost, sigurnost se mora graditi.  Mora se ulagati u industriju obrane i sigurnosti, poručio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić.

Zbog toga je i Europska investicijska banka u svibnju otvorila Ured za sigurnost i obranu kako bi omogućila bolju komunkaciju vezanu uz dodjelu sredstava.

- Incijativa ima za cilj ubrzati investicije iz 8 milijardi eura nemjenjenih za podršku projektima sigurnosti i obranu u okviru starteške europske sigurnosne incijative (REZ) Naša finacijska rješenja prilagođena su poticanju incijativa od izviđanja i nadzora do kibernetičke sigurnosti i vojne mobilnosti čime se jača otpornost i konkuretnost Europe, rekla je Slađana Ćosić, voditeljica ureda Grupe EIB-a u Hrvatskoj.

Europska investicijska banka ukinula je i ograničenja o civilnoj primjeni projekata, čime se omogućuje financiranje šireg spektra inovacija.

- Specifičnost toga je da su usmjereni na mala i srednja poduzeća i startup-ove. Daju određenu fleksibilnost u financiranju takvih projekata. To neće biti projekti samo za vojnu namjenu nego i za civilnu namjenu, pojasnio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.

- Inovacije u segmentu obrane kako bi te firme, uključujući i nas bile konkurentne na globalnom nivou, prevenstveno s američkim firmama, s firmama koje dolaze iz Kine, Azije i Rusije, dodao je Marko Ćosić, predsjednik Uprave Đuro Đaković .

Hrvatska blizu cilja od dva posto izdvajanja za obranu

Nacionalni program potpora provodit će HAMAG-BICRO i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. 

- Smatramo da tu postoji značajan potencijal. Hrvatska se razvila dakle od Domovinskog rata kada smo imali praktički i embargo na uvoz oružja. Naša obrambena industrija se snažno razvila i postala je snažan, pouzdan partner brojnih država u svijetu, dodao je ministar financija Marko Primorac.

Procjena je da će Hrvatska ove godine za obranu izdvojiti 1,98 posto BDP-a, što je gotovo u rangu zacrtanih dva posto vojne potrošnje NATO-ovih članica.