Tajna dobrog pjenušca

Mnogi će večeras nazdravljati pjenušcem. Naša riječka ekipa posjetila je najvećeg proizvođača pjenušaca na Kvarneru, s tridesetak hektara vinograda, i uvjerila se koliko je njihova proizvodnja dugotrajan rad.

Pjenušava vina ili pjenušci prate sve sljedove jela.

- Mogu se piti čak i za doručak, uz neki kroasan, kao aperitiv i poslije kao dižestiv. Znači, ovisi o njihovoj jačini, intenzitetu i karakteru, rekla je Karla Leko, voditeljica kušaonice Vinske kuće Pavlomir.

Kvarnerska vinarija proizvodi ih čak četiri vrste. Najstariji je nazvan po godini potpisivanja Vinodolskog zakonika i kupac je triju vinskih sorti. Ružica Vinodola je od cabernet sauvignona, graševina je bazna za treći pjenušac, no najponosniji su na onaj od žlahtine.

- U Hrvatskoj jako raste potrošnja pjenušavih vina, mi to osjetimo iz godine u godinu, evo sada smo jako velike količine prije Božića isporučili na ovom području Kvarnera, , rekao je Miroslav Palinkaš iz Vinarije Pavlomir.

Grožđe za pjenušce bere se ranije radi veće kiselosti. Bazno vino dalje se obrađuje tek nakon što odleži godinu dana.

- Fermentacija se ne obavlja kao inače u tankovima nego je na tradicionalnoj metodi fermentacije u boci, rekao je Marijo Jeličić, enolog Vinske kuće Pavlomir.

Tajna svakog pjenušca u izboru je likera, no prije toga taloži se i odmara do pet godina.

- I pristupamo degoržiranju i nakon toga se dodaje liker i tada možemo reći da je pjenušac gotov, objasnio je Jeličić.

- Parametar kvalitete kod pjenušaca između ostalog je perlanje, to su ovi sitni mjehurići u čaši. Cilj je da su mnogobrojniji i da u jednom vremenskom periodu čim duže perlaju, rekla je Leko.

I što je čaša uža, to je broj mjehurića intenzivniji. A bez obzira na oblik čaše, najvažnija je kvaliteta pjenušca u njoj.