Novi rekord inflacije, Primorac očekuje usporavanje ovaj mjesec

16.12.2022.

Zadnja izmjena 19:59

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Dnevnik/Hina/HRT/A.S./P.F.

Cijene

Cijene

Foto: Dnevnik / HRT

Nastavlja se rast inflacije i u studenom, i to s novim rekordom. Cijene su za 13,5% više u odnosu na isti mjesec lani, dok su u godišnjem prosjeku veće za 10,1%.Na godišnjoj razini najviše su poskupjeli hrana i bezalkoholna pića, i to za 19,2%, a restorani i hoteli 17%. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva rasli su 16,5%, a prijevoz 13,3%. Za sljedeći tjedan ipak su najavljene dobre vijesti - gorivo bi trebalo pojeftiniti.

Dok su temperature u minusu, cijene i dalje nazaustavljivo rastu unatoč mjerama Vlade i snižavanju PDV-a. Ono što je i dalje građanima najveći izdatak je hrana. Prosječno kućanstavo na nju troši četvrtinu prihoda.

Još od svibnja 2020. inflacija ne prestaje rasti. Ipak. Od utorka ćemo točiti osjetno jeftinije gorivo. Gotovo kunu po litri mogao bi biti jeftiniji benzin, ali pojeftinjuju i ostala goriva. No teško da možemo očekivati da će se, zbog jeftinijeg goriva, jednako brzo početi topiti cijene hrane. Pritisak na kućne budžete mnogima je neizdrživ.

U Vladi se ipak nadaju da je inflacija napokon dosegnula svoj vrh i da bi već u prosincu mogla posustajati. 

Primorac: U prosincu očekujemo usporavanje inflacije

Ministar financija Marko Primorac izjavio je da su inflatorni pritisci i dalje značajni, no da u Vladi očekuju da će u prosincu inflacija usporiti, dok bi mjere Europske središnje banke (ESB) za njezino obuzdavanje izraženiji utjecaj mogle imati u prvoj polovini iduće godine.

Kako je izjavio novinarima nakon sjednice Vlade, kada se govori o cijeloj 2022. godini, očekivanja su da će inflacija biti nešto viša od 10%.

Primorac smatra da bi mjere ESB, koja je u cilju zauzdavanja visoke inflacije jučer već četvrti put uzastopno podigla kamatne stope, izraženiji utjecaj mogle imati u prvoj polovici iduće godine.

- Mi očekujemo i dalje povećanje tih referentnih kamatnih stopa i nadamo se da će ono smanjiti inflatorne pritiske, rekao je Primorac.

Još je jednom ponovio da je očuvanje stabilnosti cijena primarno u domeni Hrvatske narodne banke (HNB), pa bi ona češće trebala biti pitana oko mjera i politika obuzdavanja inflacije.

Kada je riječ o samom bilježenju i praćenju podataka tu je Državni zavod za statistiku (DZS), pa po Primorčevom mišljenju Ministarstvo financija nije ono koje je mjerodavno i nadležno da u bilo kojem smislu nešto na tu temu "detaljnije obrazlaže".

- Mi možemo reći da smo zabrinuti zbog ove situacije i da nam ona nije draga te da smo nastojali učiniti sve što je u našoj moći da mjere Vlade ne djeluju inflatorno, rekao je Primorac.

Upitan znači li njegova izjava da je HNB nešto propustio napraviti, ministar financija je rekao da ne može to tumačiti i komentirati, podsjetivši da je monetarna vlast neovisna.

- Ali volio bih intenzivnije čuti izjave od strane predstavnika monetarne vlasti kada govorimo o inflaciji, poručio je.

Primorac: Apeliram na sve dionike da u što većoj mjeri shvate ozbiljnost situacije

Pozvao je sve dionike koji su u stanju nešto učiniti po pitanju obuzdavanja inflatornih pritisaka, uključujući i poslovne subjekte koji utvrđuju cijene u maloprodaji, da u što većoj mjeri shvate ozbiljnost situacije.

- Apeliramo i na njih da u ovim okolnostima budu susretljivi barem, ako to mogu tako reći, izjavio je Primorac.

Rekao je da je situacija oko inflacije u načelu vrlo jednostavna, pa tako, što je veća potrošnja i investicije, kao i potražnja za javnim i privatnim dobrima i uslugama, i "podgrijavanje" inflacije je intenzivnije.

- Dakle, možemo reći da bi u smislu borbe protiv inflatornih pritisaka, osim povećanja kamatnih stopa, bilo kakva intencija u smislu ograničavanja potrošnje i investicija, mogla doprinjeti stabilizaciji ove situacije. Kada i u kojem trenutku i u kojoj mjeri to možemo očekivati, o tome ja doista ne mogu ništa konkretnije reći, izjavio je Primorac.

U doglednoj budućnosti nužni značajniji iskoraci u u segmentu dužnosničkih plaća

S obzirom da je Ministarstvo pravosuđa i uprave jučer povuklo iz procedure paket zakonskih izmjena o sustavu plaća, kojima je između ostalog predviđen rast osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika, novinari su Primorca pitali je li mu žao što mu plaća neće rasti.

- U već nekoliko medijskih nastupa sam rekao - da sam brinuo o svojoj plaći i primanjima nikada ne bih prihvatio ovu dužnost. Što se tiče mene i mojih primanja, ne bi se nikada za to zalagao iz nekih osobnih razloga, ali smatram da su primanja, posebno kada govorimo o dužnosničkim plaćama, na razini koja apsolutno nije atraktivna ljudima koji su profesionalni, stručni, visokoobrazovani i sposobni da se bave ovim poslom, ustvrdio je ministar financija, dodavši da osim primanja postoje i drugi motivi za bavljenje dužnosničkim poslom, primjerice želja da se učini nešto dobro za RH.

No, općenito, za dugoročnu stabilizaciju i održivost sustava, Primorac smatra da u doglednoj budućnosti treba učiniti i značajnije iskorake u segmentu dužnosničkih plaća.

- Čak smatram i dobrim da se ne donosi odluka o povećanju plaća nama, ali bih apsolutno podržao odluku da se povećaju, primjerice pred kraj mandata, plaće bilo kome tko će doći ovdje na slijedeći mandat. Mislim da bi to stvarno bilo nužno, mišljenja je Primorac.

HUP kulminaciju inflacije očekuje u prvom tromjesečju 2023.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) istaknula je da je rast inflacije u studenome u skladu s njezinim očekivanjima, prema kojima će godišnja stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023. pa, nakon prosječnih ovogodišnjih 10,8 posto, u idućoj godini očekuje usporavanje inflacije na 7,5%.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle u studenome za 13,5% na godišnjoj razini, čime je inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada DZS prati te podatke. Pritom je rast potrošačkih cijena ubrzan na godišnjoj razini, nakon što je u listopadu zabilježena dosad najviša stopa inflacije od 13,2%.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini te su u studenome u prosjeku bile više za 0,9% u odnosu na listopad.

Rast inflacije u studenom je iznad očekivanja, ali i dalje u skladu s našim centralnim očekivanjima da će godišnja stopa inflacije kulminirati tijekom prvog kvartala 2023. godine, ističe HUP u komentaru.

Ubrzanju godišnje stope inflacije najviše su pridonijele cijene transporta, gdje bi, međutim, pritisci u idućim mjesecima mogli popustiti zahvaljujući padu svjetskih cijena nafte usred rastućih očekivanja u pogledu recesije, slabljenju dolara te baznom efektu, navode iz HUP-a.

Nakon prosječnih 10,8% u 2022., u sljedećoj godini, kako su rekli, očekuju pad godišnje stope inflacije na 7,5%.

- U idućoj godini očekujemo usporavanje mjesečne dinamike inflacije zahvaljujući slabljenju agregatne potražnje, odnosno recesiji tijekom prve polovine godine, padu dinamike cijena dobara, stabilizaciji cijena energenata na visokim razinama te normalizaciji lanaca nabave, ističu poslodavci.

Napominju da se u području uvoznih cijena već daje naslutiti zaokret inflacije naniže s obzirom na suzdržana očekivanja u pogledu kretanja ključnih cijena sirovina, započeti pad cijena temeljnih dobra te deflatorne utjecaje iz kineske ekonomije.

"Nepotpun oporavak agregatne potražnje za uslugama po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te inflacijska očekivanja doprinose, pak, daljnjim pritiscima na rast cijena usluga", stoji u komentaru HUP-a.

Podsjećaju da je na jučerašnjoj sjednici Europska središnja banka (ESB), u borbi protiv inflacije, "podignula depozitnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova na 2 posto te zaoštrila retoriku kroz pripremanje tržišta na jači zahtijevan rast depozitnih kamatnih stopa prema 3,50 posto do proljeća, odnosno ljeta sljedeće godine".

"Rast kamata, uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje, također podiže rizik potresa te fragmentacije na europskim obvezničkim tržištima u situaciji kad se države članice europodručja spremaju znatno povećati svoje potrebe za financiranjem", istaknuli su iz HUP-a.

"U tom scenariju", kako su naveli, "mogu se očekivati pritisci na rast kamatnih spreadova perifernih članica europodručja, koje uključuju i Hrvatsku, što stvara dodatni pritisak na rast cijene financiranja države."

HUP u komentaru ističe kako bi uvezeni kamatni šok u kratkom roku mogao biti djelomično ublažen iznimno snažnim rastom viška likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu (oko 20 milijardi eura). Smatraju da će u konačnici uvjeti financiranja u privatnom sektoru u velikoj mjeri ovisiti o konkurenciji banaka i prilagodbi domaće potražnje u neizvjesnim makroekonomskim uvjetima.

RBA: Prosječna stopa inflacije u 2023. iznad 6 posto

Iz Raiffeisenbank Austria (RBA) u petak je istaknuto kako očekuju da će se na visokoj, čak i nešto višoj razini, inflacija zadržati i u posljednjem mjesecu 2022., ali i u prvim mjesecima 2023., nakon čega bi trebala početi lagana tendencija kretanja stopa prema nižim razinama.

- Ipak, znatan dio inflatornih pritisaka zadržat će se tijekom cijele 2023., kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini iznad 6 posto, rekli su.

- U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti poprilično je izgledno da cijene energije ostanu povišene, a administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti, što bi moglo dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga. S druge strane, rat u Ukrajini i posljedice na svjetski poljoprivredno-prehrambeni sektor, uz klimatske (ne)prilike, dodatan su čimbenik koji ne dopušta povratak stopa inflacije prema razinama od 2 posto ni u 2024., navodi se u komentaru RBA.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!