Umjetna inteligencija ključni je pokretač pametnih industrija

Hrvatska je napravila kvantni skok u digitalnom razvoju društva i gospodarstva, no naš put u digitalnu budućnost i dalje je izazovan.

Poruka je to s međunarodne konferencije o "Pametnoj industriji" na kojoj su se u Zagrebu okupila vodeća imena tehnološke i informatičke industrije te naše tvrtke koje osvajaju globalne arene.

Malo tko zna da je sigurnosne sustave briselskih institucija svojim softverskim rješenjima opremila zagrebačka visokotehnološka tvrtka.

- Unaprjeđujemo sigurnosne sustave za Europsku komisiju. Za svih 80 zgrada, uključujući glavnu, gdje su svi sastanci i 16 u Luksemburgu. Radimo i u Njemačkoj na data centrima za najveće svjetske operatere, kaže Krešimir Paić, direktor Eccos-inženjeringa iz Zagreba.

Svijetli primjer je i predvodnik tehnoloških inovacija Končar. Globalnu prepoznatljivost crpe u kvalitetnim stručnjacima i digitalizaciji koja jača učinkovitost i smanjuje troškove.      

- Možete imati najbolju tehnologiju na svijetu, ali ako nemate ljude koji stoje iza toga, koji su se educirali u najtežim pogonskim prilikama, teško možete reći da li umjetna inteligencija ili bilo koji algoritam stvarno radi svoj posao, upozorava član Uprave Končara Ivan Paić. 

Umjetna inteligencija ključni je pokretač pametnih industrija, no Hrvatska na tom području kaska.     

- Govorimo o industriji 4.0, svijet razmišlja o 5.0, a mi smo na razini 2.0. Mnogo se novaca troši na manualan rad i tu digitalizacija može puno pomoći, smatra partner u Forvis Mazarsu Drago Cmuk.

Važno područje digitalizacije koje je u fokusu cijele Unije jest i zdravstvo.

- Što se tiče digitalnih kartona HR mi smo na 85 posto digitalizacije, a europski je prosjek 71 posto. To je dokaz da je u nekim stvarima Hrvatska iznad europskog prosjeka, naglasila je zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u RH Andrea Čović Vidović.

Građani priželjkuju daljnju digitalizaciju javne uprave.

- Na pragu smo dva milijuntog korisnika sustava e-građani što je više od 51 posto hrvatskog stanovništva građana, koji su koristili više od 190 milijuna puta sustav e-građani, znači samo toliko puta su manje otišli na neki šalter, rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Bernard Gršić. 

Još je mnogo posla u ruralnim područjima koja imaju slab pristup širokopojasnom internetu, kao i uvođenje 5G mreže, u čemu smo tek na 80 posto. Nepovratnog europskog novca za digitalnu preobrazbu ima dovoljno, samo ga treba kvalitetnim projektima brže povući.