Uzgajivači repe optimistični unatoč smanjenoj proizvodnji šećera u Hrvatskoj

Hrvatska proizvodnja šećera u posljednje je 4 godine u prosjeku pala na trećinu u odnosu na onu prije ulaska u Europsku uniju. Nekada smo imali tri, danas samo jednu šećeranu, koja se bori za opstanak. No, dobra je vijest da je nakon iznimno teške kampanje u 2024. hrvatska industrija šećera imala dobru agronomsku godinu kada je riječ o proizvodnji i preradi šećerne repe.

Ovog će se proljeća sijati više repe. Uzgajivači i Sladorana nadaju se boljim vremenima. Jer je u prošloj godini bilo više slatkog korijena, ali i šećera.

- Dugo nismo imali takve proizvodne rezultate na repi. To nas zapravo vrlo veseli jer šećerna repa je vrlo bitan proizvod koji mi isporučujemo HIŠ-u, visoko dohodovna kultura i vrlo bitna u plodoredu, poručio je Igor Andrašević, direktor ratarstva Podravke Agri.

Pa će i povećati površine. A da bi se očuvala proizvodnja, pomaže i država.

- Proizvodno vezana plaćanja maksimum se diže na 643 eura po hektaru, nacionalni program s milijun i 300 na 2 milijuna eura. Tako da su to dobre vijesti, rekao je Željko Zadro, predsjednik uprave HIŠ-a.

- Dajemo punu potporu proizvodnji šećera, proizvođačima šećerne repe, a isto tako našoj zadnjoj industriji šećera u Hrvatskoj i ona prelazi ne samo potrebe poljoprivrede već to je strateško pitanje prehrambene sigurnosti, tvrdi Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Iznimno važno, pa će i unatoč golemom padu cijene šećera, HIŠ repu otkupljivati po prošlogodišnjoj cijeni.

- Ja gledam s tim da ono što proizvedem prodam, da tu zaradim, sve ostalo je odlično ako dođe, ispričao je uzgajivač Nikola Brandt iz Sotina.

- Ima tu dosta poticaja, ali nije meni toliko poticaj bitan, ja ulažem u proizvodnju šećerne repe, kazao je poljoprivrednik Niko Ivanković iz Gradišta.

Upravo su zbog velikih ulaganja i izazova mnogi odustali ili smanjili hektare pod tom kulturom.

- Moje mišljenje kao inženjera ratarstva i kao dugogodišnjeg proizvođača da treba raditi, ipak je to kraljica ratarske proizvodnje, naglasio je Adem Tabaković iz Tenje.

- Ono što znamo i što nam je njemačka studija pokazala iz 2019. godine je da je jedno radno mjesto u šećerani mjesto koje nosi 14,3 radnih mjesta uz i niz sektor, istaknuo je Miroslav Božić, savjetnik Uprave HIŠ-a.

Zato se ulažu golemi napori u spas posljednje šećerane. Kako bi bila rentabilna, mora proizvoditi minimalno 100 tisuća tona šećera. A u posljednjoj ga je kampanji bilo 15 tisuća tona manje.