Zima kakvu su čekali: Snježni pokrivač štiti usjeve i povećava vlagu u tlu

Snijeg i niske temperature poljoprivrednicima, barem na istoku Hrvatske, nisu prouzročili veće probleme. Štoviše, dočekali su ih nakon duljeg vremena s nadom da će im osigurati kvalitetnije žetve, ali i berbe. Ozime kulture u dobrom su stanju, kao i voćnjaci, pa razloga za brigu - nema.

- Nema razloga za zabrinutost. Pšenica je inače naviknuta na niske temperature. Ovaj snježni pokrivač stvorio je prirodnu izolaciju za pšenicu. Ona pod snježnim pokrivačem može izdržati i -25 stupnjeva, a tamo gdje je došlo do topljenja snijega pšenica izdrži do -15, rekao je Romeo Jukić, predsjednik Hrvatske agronomske komore. 

Ovakvo će vrijeme zasigurno smanjiti populaciju štetnika, osobito glodavaca koji nerijetko pustoše oranice. A pogodovat će i dubinskom vlaženju tla. 

- Pšenici odgovara ova temperatura jer je sada u stanju mirovanja. Odgovara joj, dakako, i ovaj snijeg. Nadoknađuje veliku količinu vode koju nismo imali u ljetnom i jesenskom razdoblju, rekao je Fabijan Štefić iz Marjančaka. 

- Snijeg je dobar, apsolutno za sve, jer nam određene količine dušika ostaju nakon snijega. Ostaje nam i voda kojom oskudijevamo već niz godina, rekao je Vinko Brkić iz Brođanaca. 

Zato se snijegu vesele i voćari. No strahuju od proljeća. Jer upravo tada već godinama ostaju bez uroda. 

– Svi se nadamo da će zima odraditi svoje u ovom razdoblju, kada je to i normalno, kako bismo konačno imali jednu proizvodnu godinu bez mrazeva u cvatnji, rekao je Marko Đurković iz Valpova. 

Sada bi trebalo odraditi zimsku rezidbu. No, zbog hladnoće neće biti lako. 

- Još nismo krenuli s rezidbom, jednostavno je malo hladno i za nas i za voćke. Za voćke ne bi trebalo biti nikakve posebne štete jer su temperature do -8 stupnjeva podnošljive, rekao je Ivan Andrišić iz Satnice. 

- Moralo bi se završiti do cvatnje. U cvatnji već kreću redovita tretiranja i tada je to zapravo kraj. Znači, do početka travnja morali bismo završiti, rekao je Marko Đurković. 

Ovakvu zimu već dugo nismo imali pa mnogi priželjkuju da se klima vrati na staro. Jer klimatske promjene postale su sve izraženije, a tlo i poljoprivrednici sve se teže nose s njima. Zato se nadaju, ako je suditi po početku godine, što boljem urodu.