Upitno poslovanje: Domaće tvrtke u ruskom vlasništvu traže pomoć Vlade

19:35 / 03.03.2022.

Autor: Silvana Skočajić/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Učinci rata na poslovanje

Učinci rata na poslovanje

Foto: Dnevnik / HRT

Europske sankcije zbog napada Rusije na Ukrajinu imaju i negativne učinke na poslovanje domaćih tvrtki u ruskom vlasništvu. One pak traže pomoć Vlade i za primjer uzimaju uspješno spašavanje Sberbanka u Hrvatskoj.


Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja iz Slavonskog Broda uspješna je domaća tvrtka koja zapošljava oko tisuću radnika i izvozi isključivo na zapadnoeuropsko tržište. Nakon prvotne privatizacije tvrtka je promijenila nekoliko vlasnika, no sada su vezani uz rusku tvrtku čiji vlasnik podliježe sankcijama Europske unije.

- Stvarno ni krivi ni dužni dolazimo u situaciju da poslovanje, budućnost, opstojnost firme dolazi u pitanje zbog nekih političkih odluka koje su trenutno opravdane. Bitno je da hrvatska država reagira i da tvrtke koje su pogođene s tim mjerama da poduzmu mjere, jer i Francuzi i Nijemci, Belgijanci na isti način rješavaju, kaže Ivica Marić, direktor Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja.

Marić kaže da zbog te situacije već nekoliko dana vode razgovore u Ministarstvu gospodarstva.

- Ono što mi očekujemo da se po hitnom postupku, kao što je riješeno sa Sberbankom, nekim aktom države ili Vlade dođe u situaciju da se može brzo i efikasno promijeniti vlasnik. Spremnost promjene vlasnika također postoji od trenutnog vlasnika, kaže Ivica Marić, direktor Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja.

- Ja moram priznati da ja nisam imao priliku upoznati niti jednog ruskog bogataša u Republici Hrvatskoj i ono što će sigurno biti smjer naše Vlade, jer smo u svim dosadašnjim akcijama išli ukorak s drugim europskim zemljama, da ćemo i u Hrvatskoj primijeniti praksu ostalih zemalja članica Europske unije, kaže Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

A ključnu ulogu u spašavanju Sberbanka imao je jedinstveni sanacijski odbor koji je Hrvatskoj mogao pomoći zato što je pristupila europskoj bankovnoj uniji u posljednjoj fazi uvođenja eura.

- To je značilo da smo svoja sredstva priključili svim državama članicama eurozone. Mi sada imamo pristup fondu koji ima preko 50 milijardi eura na raspolaganju. Dakle, značajno je različito da li neku banku idete sanirati s 2 milijarde kuna ili s 55 milijardi eura na raspolaganju koje ima jedinstveni sanacijski odbor, kaže Marija Hrebac, direktorice Hrvatske agencije za osiguranje depozita.

A danas je Vlada, nakon javne rasprave, u Sabor uputila i prijedlog zakona o uvođenju eura.

- U redovnu proceduru Sabora, dakle dva saborska čitanja, što znači da imamo još dovoljno vremena ukoliko bude potrebe pojasniti i razjasniti i sve pojedine odredbe, a naravno i po potrebi i ako bude nešto trebalo usklađivati, kaže Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Vlada će i dalje usklađivati odluke vezano uz pomoć građanima i poduzetnicima zbog ukrajinske krize.

- Jer je Ukrajina jedna od zemalja koji je najveći izvoznik žitarica i uljarica za područje Europske unije i mi zato analiziramo u ovom trenutku posljedice ove situacije i poduzimamo sve mjere, kaže Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

U tu svrhu već je osnovana skupina za praćenje provođenja mjera te krizni tim za zaštitu opskrbe plinom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!