Veza indijske ekonomije, društva i prljavog energenta

06:35 / 27.11.2021.

Autor: Danko Družijanić/Agenda/HRT

Indijski kopači ugljena

Indijski kopači ugljena

Foto: Agenda / HTV

Indija ne pristaje tek tako smanjivati korištenje najvećeg onečišćivača među energentima. Odgovor na pitanje što je u srži egzistencijalne povezanosti indijske ekonomije, društva i prljavog energenta, donosi prilog iz emisije Agenda.

Na nedavnom svjetskom summitu o smanjenju emisija štetnih plinova i spašavanju svijeta od klimatskog sunovrata, na kraju se iskristalizirao sukob oko napuštanja ugljena. Indija, po broju stanovnika druga zemlja na svijetu, tražila je prilagodbu završne formulacije, priznajući kako je ugljen, taj najveći onečišćivač atmosfere, za njih previše važan.

Duboko pod zemljom, uz svjetlo samo jedne svjetiljke, Raju svaki dan kopa ugljen. A onda prikupljeno utovaruje na ojačani okvir svog bicikla, i pod okriljem mraka prevozi oko 15 kilometara, do grada. Radi prije svitanja jer je ilegalni kopač ugljena, izbjegava policiju. Pošiljka od oko 200 kilograma ugljena donijet će mu 2 dolara. Dovoljno za dnevne potrebe. Da to ne rade, kaže Raju - umrli bi od gladi.

Siromašni u začaranom krugu, pridonose vlastitoj nesreći

Raju tako živi već pet godina otkako je napustio svoj dom u regiji u kojoj su poljoprivredu uništile poplave 2016. godine. Golemi rudnici ugljena u istočnoj Indiji sada hrane njega ali i tisuće drugih ilegalnih kopača. Na industrijskoj razini, Indija je veliki, drugi na svijetu proizvođač ugljena, iza Kine, koja drži polovinu svjetske proizvodnje. Indijske željeznice 50 posto svojih prihoda ostvaruju prijevozom ugljena. Time subvencioniraju putnički prijevoz.

Vodeći proizvođači ugljena

Vodeći proizvođači ugljena

Foto: HRT / HTV

- Primarna svrha vađenja ugljena je osigurati energiju, ali u pojedinim dijelovima Indije ono stvara puno radnih mjesta, direktnih ili indirektnih. Imate formalne i neformalne poslove. To mnogim lokalnim vlada, ali i središnjoj vladi osigurava prihode, kaže Sandeep Pai iz Centra za strateške i međunarodne studije u Vancouveru.

Siromašni Indijci tako žive u začaranom krugu, pridonoseći vlastitoj nesreći. Ugljen je najveći svjetski krivac za golemo ispuštanje ugljika u atmosferu. To dovodi do klimatskih promjena, posljedično i do poplava koje uništavaju poljoprivredu, pa ljudima ostaje samo - kopati ugljen u ovom apokaliptičnom krajoliku.

Nema alternative životu u ugljenoj prašini

Pandemija je sve pogoršala. Naresh Chauhan i njegova supruga zarade vadeći ugljen oko 3 dolara na dan. Žive u Jharkhandu gdje nema ničeg osim kamena, vatre i ugljena, kaže. Paradoksalno, baš je regija Jharkhand ona s najviše rezervi ugljena, ujedno najizloženija klimatskim promjenama. Ondje gdje plodne zemlje ima, uzgajivači svjedoče o promjenama, suha i vlažna razdoblja ne smjenjuju se više kao nekada.

Bogate zemlje obećavaju i traže napuštanje ugljena kao energenta, ali u indijskim ugljenokopima, perspektiva je drugačija. Nema alternative ovom životu u prašini tamnog grumenja, jedinog izvora prihoda.

4 milijuna Indijaca izravno ili neizravno živi od ugljena

Ugljen kopaju i nose svi - žene, stari i mladi, gotovo 4 milijuna Indijaca izravno ili neizravno živi od ugljena. Ali postoji i druga strana medalje. Razvijeni žele da svi napuste ugljen, no upravo su oni najveći potrošači energije. Prosječni Amerikanac troši 12 puta više struje od prosječnog Indijca. Očekuje se da će potrošnja u Indiji samo rasti jer se s razvojem očekuje poboljšanje standarda. A s povećanjem temepratura na zemlji sve više će ljudi i ovdje morati imati klimatizacijski uređaj u domu. Nešto što je kod bogatih odavno standard.

- Međunarodna politika planira na vremenski okvir od 50 godina, nacionalna politika na 10, 20 godina, a zajednice planiraju 'sutra'. Sutra ću dobiti vodu? Hoću li sutra moći staviti hranu na svoj stol? Dok se ne riješe takvih briga, zajednice neće htjeti prijeći na nešto dugoročnije. Njihovi strahovi i nesigurnosti moraju se ublažiti da bi se počeli raditi dugoročni planovi, poručuje klimatologinja Swati Dsouza.

Završio je još jedan dan borbe za egzistenciju u rudnicima ugljena. Ugljen koji gori tako i dalje simbolizira da ima života za ilegalne nadničare. Dugoročno, međutim, mogao bi značiti polagani kraj za mnoge u ovoj regiji, ali i diljem svijeta.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!