Vrhunac vodenog vala Dunava kod Batine, stanje nije alarmantno

Vrhunac je vodenog vala Dunava kod Batine. Još su na snazi redovite mjere obrane od poplave, u 22.30 vodostaj je iznosio 631 centimetar. Iako su vodostaji Drave i Dunava u blagom porastu, stanje nije alarmantno, a u narednim danima očekuje se njegova stagnacija, izvijestio je u srijedu osječko-baranjski Stožer Civilne zaštite.

Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, u središnjem Dnevniku HTV-a kazao je da neće biti potrebno dizati razinu protupoplavnih mjera.

-Treba spomenuti i onaj najavljivani drugi vodeni val Dunava, koji se dodatno formirao na području Njemačke. On je već sada negdje na području Budimpešte. Mi imamo vrhunac Dunava sada u Batini. Kako je Batina Dunavom udaljena negdje otprilike tri do četiri dana, neće doći do značajnijeg opadanja na području Batine, s obzirom na to da imamo Kopački rit i 500 milijuna kubnih metara akumuliranih u tom području, tako da neće brzo doći do rasterećenja i praktično će se spojiti vodeni val koji će ponovo doći iz Budimpešte, gdje on sada vrhuni, tako da će imati produženo trajanje visokih vodostaja na području Baranje, rekao je Đuroković.

U Osijeku se Drava prelila na šetnicu. Koliko će se još dizati?

- 375 cm je u ovom trenutku vodostaj Drave u Osijeku. S obzirom na to da su pale obilne oborine u Austriji i Sloveniji, i Mura i Drava donijet će nove količine voda, tako da u narednih tri dana imat ćemo i povećan dotok same rijeke Drave, koja će dodatno nadograditi već što smo rekli 30 cm, pa će značiti da će moguć biti još dodatni porast rijeke Drave u Osijeku i do pola metra. Znači negdje na razini plus 420-430 cm. Prelit će se značajnije i na lijevu obalu na području šetnice, ali vidi se iz snimke da je zapravo tek tamo nasip koji štiti područje Baranje, područje Tvrđavice od tih visokih voda rijeke Drave, pojasnio je.

"Moramo učiniti sve da nasipe nadograđujemo"

Osim Hrvatske, i u Njemačkoj su pale rekordne količine kiše, a njihovi sustavi nisu dizajnirani za takvu količinu vode.

-  Stalno imamo sve veće količine oborina, ali su tako i sve veći vodostaji. Iz tog razloga i nasipi se tijekom vremena moraju nadograđivati, bilježimo rekorde. Republika Hrvatska je prošle godine samo tijekom kolovoza imala rekordne vodostaje na području rijeke Save i rijeke Mure i Drave, a prethodno u petom mjesecu smo to imali i s Koranom i Mrežnicom. Znači, naprosto vidimo da se klima promijenila, da se moramo prilagođavati novim klimatskim promjenama i učiniti sve da nasipe nadograđujemo, naglasio je.

Dodao je da se "u proteklih osam godina, gotovo 250 km nasipa rekonstruiralo ili izgradilo".

- U iduće dvije godine još mislimo 50, tako da možemo reći da negdje prosječno godišnje 25 ili 30 km nasipa ili rekonstruiramo ili nadograđujemo, otkrio je.

Novi sustav zaštite od poplava u Hrvatskoj Kostajnici

Uveden je novi sustav zaštite od poplava u samom središtu Hrvatske Kostajnice. Novi sustav montažnih barijera položio je svoj prvi ispit prije otprilike 2-3 mjeseca. 

- Omogućili smo Hrvatskoj Kostajnici dobru vezu s rijekom Unom, kako je bilo i na traženju, da se ne napravi neki preveliki nasip. Samo što moramo uvijek u roku dva dana reagirati i postaviti montažno-demontažni sustav, što je moguće i što ipak činimo s nekim minimalnim brojem radnika, a prije je moralo za te iste aktivnosti koristiti se više od 500 radnika i radili su puno više dana, naglasio je.

Može li se ovakav montažni sustav primijeniti u nekim drugim sredinama u Hrvatskoj? 

- Iste te mjere primijenit ćemo i na području Županje, već je u tijeku gradnja. Ali isto tako, vidite ove poplave u Njemačkoj. Njemačka je imala poplave 2013., 2021. kad je više od 100 ljudi bilo poginulo. Belgija više od 20, sada je opet u Njemačkoj, štete su više milijardi. Slovenija prošle godine, štete, koliko je nama iskazano, 4,7 milijardi eura. Sve u svemu, sustavi nam odolijevaju, ali dalje treba ulagati, zaključio je Đuroković.

- U Hrvatskim vodama kažu kako je ovo maksimum, možda još centimetar ili dva gore, ali to je to po pitanju vrhunca vodenog vala, rekao je prilikom javljanja iz Osijeka novinar HRT-a Marin Ćurić.

Podsjetio je kako se izvanredne mjere obrane od poplava proglašavaju kada vodostaj dođe do 650 centimetara.

- Opreza naravno nikad dosta, pojačavaju se nasipi, a treba pratiti cijeli tok Drave i Dunava što nije lagan posao, kazao je.

- Drava se u Osijeku polako počela prelijevati na lijevu obalu, šetnica kod Zoološkog vrta u Osijeku još uvijek je prohodna, nastavio je.

Naglasio je kako je bilo nešto problema kod Đakova i Našica u mjestu Potnjani.

- Morali su biti angažirani građevinski strojevi, no ubrzo je prometnica očišćena. Na području Osijeka u Banovoj ulici zbog velikih oborina, kanalizacija nije mogla prihvatiti velike količine vode, no i taj problem je rješen, istaknuo je.

- Najveći problem je i dalje u Batini, točnije u vikend naselju Zeleni otok koje je odsječeno od ostatka svijeta kopnenim putem, dodao je.

 U Slavoniji i Baranji vodeni val prolazi Batinom

Kada Dunav nabuja, do Zelenog otoka više se ne može cestom. Samo čamcem. Jedan vozi Nenad Golub koji iz vikend-naselja odbija otići. Kaže, bilo je mnogo gorih poplava. 

Na pitanje kako bi opisao ovu poplavu, Golub kaže: "a to je negdje sredina, šestica, sedmica".

Uz Nenada, na Zelenom otoku ostao je još samo bračni par Turk. Iako okruženi vodom, sve dok imaju čamac osjećaju se sigurno. Ni u samoj Batini od poplava ne strahuju.

- Prate se izvješća, vidimo da ljudi tu obilaze, ovi stanovnici su već navikli na takve vodostaje, tu se ne pravi nikakva panika, to je nešto što dođe i prođe, kazao je Mato Milić iz Batine.

- Vidio sam gore, mislim da je bila 2013. 776 vodostaja. Ovaj je 600, centimetar-dva, nema nikakve opasnosti, zaključuje Zdenko Forić iz Batine.

U Hrvatskim vodama kažu da vodostaj malo viši od očekivanog, ali nema većih odstupanja. Ovako visok vodostaj zadržat će se u Batini iduća tri do četiri dana.

- Ne očekujemo daljnje značajnije povećanje. Utjecaj ovog drugog vala, kojeg smo stalno nagovještavali, koji nam dolazi Dunavom, će biti takav da će zapravo ove redovne mjere koje sada imamo produljiti na jedno dulje vrijeme, pojasnio je Željko Kovačević, direktor VGO-a za Dunav i donju Dravu, Hrvatske vode.

Hrvatski i mađarski kolege u stalnoj prekograničnoj koordinaciji.

- U Mađarskoj imamo treći stupanj obrane od poplava na Dunavu na području grada Gyora. Vodeni val trenutačno je na području Mohača, rekao je Zoltan Bencs, direktor Uprave za vode Južnog Zadunavlja.

Drava u Osijeku samo što se nije izlila na lijevu obalu. Ovako sporo dugo nije tekla. Očekuje se porast razine za još 30 centimetara. Nasipi su sigurni.

- Sva blaga i mala oštećenja su sanirana, ne očekuje se zbog samog pritiska i velike količine vode nikakvo daljnje oštećenje na nasipima, otkrio je Mato Lukić, načelnik Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije.

Službe uvjeravaju: stanje je pod kontrolom. Vodeni val prolazi i sve će ostati u granicama redovitih mjera obrane od poplave.

Pročelnik osječkog Područnog ureda Civilne zaštite Zvonko Grgec kazao je kako je ova prometnica, kod mjesta Potnjani, jedno vrijeme bila zatvorena za promet zbog plavljenja vode.

U pitanju je depresija, gdje se nakon obilnijih oborina slijeva voda i preplavljuje prometnicu. Cesta je u međuvremenu otvorena, očišćena i oprana, tako da se može normalno prometovati, rekao je Grgec.

Izvijestio je kako na području Osijeka, u Banovoj ulici, zbog velikih oborina, kanalizacija nije mogla prihvatiti svu vodu, ali su djelatnici osječkog "Vodovoda" prepumpavanjem vode ubrzo riješili taj problem.

Izvanredne mjere proglašavaju se kada vodostaj stigne do 650 cm, no iz nadležne službe kažu kako se to ipak ne bi trebalo dogoditi, javio je Marin Ćurić.

Vikend-naselje Zeleni otok sada uistinu jest otok, jer prilazna cesta koja nam se prije dolazila u ovo vikend naselje više nije prohodna, osim za čamce.

Mnoge kuće u naselju Zeleni otok poplavljene su, stanovnika više nema, osim njih troje. Odbijaju otići, kažu da su vidjeli puno gore poplave te da nema razloga za strah.

Nadležne službe kažu kako je ovo sve u skladu s predviđanjima. Podsjećaju i na opterećenje nasipa u Batinu koji je pojačan vrećama s pijeskom.

Dunav bi trebao stagnirati, dostigao je svoj vrhunac, barem u prvom valu. Drugi se očekuje za neki desetak dana, a ovaj bi sa ovom stagnacijom trebao bi ostati nekih tjedan dana.

Ove poplave su, kažu u Hrvatskih vodama, nešto drugačijeg karaktera, jer rijeke su usporene. Drava je jako usporena, ne može se uliti u Dunav, jer je Dunav uistinu širok i velik i Drava će se izliti na lijevu obalu, baranjsku, no ističu da je o u granicama normale.

Predstavnici Hrvatskih voda stigli su Batinu.