07:00 / 16.03.2022.

Autor: Zvjezdana Heina/V.K./Regionalni dnevnik/IMS/HRT

Dok većina gradova gubi stanovništvo - ima i svijetlih primjera

Demografija

Demografija

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Hrvatska još nije pronašla učinkovitu formulu za ublažavanje trenda dramatičnog gubitka čak 400 tisuća stanovnika u proteklih deset godina. Svijetlih primjera gradova i općina poput Solina, Krka, Supetra, Novalje, Dugog Sela - u kojima broj stanovnika i natalitet rastu - premalo je.

U četvrtom po veličini hrvatskom gradu, koji prvi put ima manje od 100 tisuća stanovnika, ipak pušu neki povoljniji vjetrovi. U Osijek i cijelu županiju vratilo se čak 30 posto iseljenih stanovnika.

- Gospodarstvo županije se ozbiljno probudilo, plaće su porasle, lepeza radnih mjesta je proširena i uz ove potpore i kredite za prvu nekretninu mogu se osloniti na lokalnu jedinicu koja će im pomoći, naglašava Ivan Anušić, osječko-baranjski župan.

Porazna demografska kretanja i u karlovačkoj općini Rakovica. Poticaji za izgradnju kuća, financiranje vrtića i tri nova poduzetnička pogona njihova je formula za zadržavanje obitelji.                                                 

- Investitori su Hrvati iz Dalmacije. Proizvodnja bi bila kozmetika, a drugo je pakiranje tartufa za tržište. Jedan Čovjek će pokrenuti uzgoj tartufa, govori Mihovil Bićanić, načelnik Općine Rakovica.                                                                 

I općina Ozalj izgubila je dio stanovnika, ali novim demografskim mjerama vraća živost u svoj kraj.                                             

- Dogradili smo naš dječji vrtić, nema više lista čekanja, a dajemo i za školstvo milijun i petsto tisuća kuna, od produženog boravka do financiranja prehrane, rekla je Lidija Bošnjak, gradonačelnica Ozlja.

Solin, Supetar, Krk, Sveta Nedelja, Dugo Selo gradovi su koji uspješno prkose negativnim demografskim kretanjima. Broj stanovnika godinama im raste.

Osim dramatičnog gubitka 400 tisuća stanovnika, u proteklom je desetljeću oko 170 tisuća ljudi više umrlo nego što ih je rođeno - upozorava naš poznati demograf.

- Predlažemo mađarski model, a što se tiče populacijske politike to je stimuliranje broja rođene djece, kroz poticanje stupanja u brakove, kroz kreditne linije i irski model selektivne imigracije gdje se poticajima privlači stanovništvo u neke prostore, naglasio je Stjepan Šterc, demograf.

Strateški hrvatski problem nemoguće je brzo riješiti, no barem da je više pozitivnih primjera poticanja useljavanja i rasta nataliteta.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!