23:03 / 20.04.2022.

Autor: Romano Bolković/1 na 1/HRT/J.L.

Juratović: Kada bi Njemačka privredno posrnula, cijela EU došla bi u probleme

Josip Juratović u "1 na 1"

Josip Juratović u "1 na 1"

Foto: HTV / HRT

Josip Juratović, koji je kao zastupnik SPD-a izabran 17 godina, odnosno pet puta, u Bundestag, u emisji "Romano Bolković - 1 na 1" istaknuo da je ruski predsjednik Vladimir Putin podcijenjen, u smislu njegove gladi za teritorijem i stvaranjem carističke Rusije. Ističe da nije fer da se Njemačka kritizira, jer ne želi rat, nego da se na miran način rješavaju problemi. Njemačka je, kaže, privredna lokomotiva EU-a, i i kada bi ona posrnula, cijela EU došla bi u probleme. Očekuje se od Hrvatske kao članice EU da preuzme konstruktivnu ulogu traženja rješenja kako bi BiH ostala jedinstvena i imala demokratski sustav. Govoreći o Hrvatskoj, smatra da je dobro imati pragmatičnu politiku, ali da ona mora biti hrvatska pragmatična politika, a ne politike dva ključna čovjeka.

Josip Juratović rekao je da je Njemačka doživjela katarzu u Drugom svjetskom ratu i prihvatila činjenicu da je odgovorna za veliki zločin koji se dogodio u Europi. 

- To nam je ostalo duboko u kostima, prije svega naša svijest da smo počinili zločin, da smo odgovorni za strašan rat koji je koštao milijune života, to se provlači do danas. U našem ustavu je ugrađeno da smo dio EU i da ćemo sve činiti za EU i da je to prije svega projekt mira kojega smo održali do danas, kazao je.

Naglasio je da je "Ostpolitik" poslije Konrada Adenauera vodio do ujedinjenja Njemačke, tražio se dijalog sa zemljama istočne Europe. 

Juratović: Podcijenili smo Putina

- Politika približavanja istoku, ekonomska suradnja utemeljila je politiku koja je vodila ka ujedinjenju, oslobođenju istoka Europe i strogo motrimo da se to međusobno povjerenje ne uništi, naglasio je.

Smatra da je ruski predsjednik Vladimir Putin podcijenjen, u smislu njegove gladi za teritorijem i stvaranjem carističke Rusije, a da se mislilo da se to može zaobići trgovinom i ekonomijom.

- Miješanje Rusije u pitanje Gruzije, aneksija Krima, miješanje u unutarnje probleme Ukrajine, već se tada moglo vidjeti da Putin ne gleda svijet kao mi, nego da ima ambicije oko teritorijalnog širenja Rusije, tu smo pogriješili. Sankcije su bile blage. I dalje je išao Sjeverni tok 2.

I ranije je, kaže, upozoravao da, ako se Putin neće držati sporazuma iz Minska, da je sve pored sankcija sve moguće staviti na stol, pa i Sjeverni tok 2. 

- Njemačka se već prije odlučila da će isključiti sve nuklearne elektrane, ali mora se naći alternativa kako osigurati energiju. Plin je neophodan i za kemijsku industriju tu i je problem. Podržat ćemo sankcije u sklopu EU-a, ali moramo tražiti alternativu kako ćemo spasiti privredu. Ne znam kome bi koristilo kada bi Njemačka privredno posrnula, jer činjenica je da je ta zemlja privredna lokomotiva EU-a i kada bi ona posrnula, cijela EU došla bi u probleme. To ne bi nikome koristilo, osobito u situaciji u kojoj Putina treba spriječiti da stane s ratom, nastavi s pregovorima i povuče se iz Ukrajine i prizna suverenitet i integritet Ukrajine, ističe Juratović.

Naslijeđe Angele Merkel

Bolković je kazao da se naslijeđe Angele Merkel dovodi u pitanje, odjednom je ona postala optužena da je uslijed ekonomskog pragmatizma njene politike dala previše financijske i političke moći Putinu, naveo je tekst "Putinovi korisni idioti" jednog izvjestitelja  Reutersa, Bloomberga.

Na pitanje je li to povlačenje po blatu svega i svakog, ili je Merkel zaista bila popustljiva prema Putinu, Juratović je odgovorio da sada svi znaju najbolje sve.

- Ne vjerujem da je Merkel bila popustljiva. Isto tako, nadala se da će demokratske strukture ipak promijeniti politiku Rusije. Putinov rat je rat protiv demokratizacije istočnih zemalja u Europi. Putin je autokrat. Zato ga mnogi autokrati u Europi podržavaju ili barem razumiju. Putin je izvukao Rusiju iz anarhije, ali je stvorio autokratski sustav i još uvijek smatra da je demokracija najveće zlo Rusiji. Zaboravlja da mi ne zastupamo demokraciju Borisa Jeljcina, već demokraciju po ugledu na demokratske vrijednosti EU, odnosno Europe. U Rusiji se svim mogućim mehanizmima želi spriječiti prava demokratizacija. Mi demokrati ne želimo nasilje, pokušavali smo pomoći demokratske snage i imati fer odnos u privrednom smislu sa zemljama istoka, ne samo Rusijom nego i drugima. Njemačka je premalo važnosti stavljala na obranu, vjerovali smo da su svi svjesni da bi svaki rat završio nuklearnim ratom. Ukrajina zaslužuje maksimalnu solidarnost, Dajemo maksimalnu pomoć Ukrajini, dobit će 500 milijuna. Nije fer da se Njemačka kritizira, Njemačka ne želi rat, želi na miran način rješavati probleme. Samo privredno jaka Njemačka može biti od pomoći svima, kazao je. 

Juratović je naglasio da je Merkel imala veliki značaj kao kancelarka privredno najjače zemlje EU te da je bila dobar moderator, ali nije bila vizionar. Kaže da je to koštalo dijelom Europu, i budućnost Europe.

- Bila je pragmatična i na neki način održavala stabilnost. Bila je uspješna zahvaljujući velikoj koaliciji u kojoj su bili i socijaldemokrati. Sve vrijeme njezina je kadrovska politika unutar CDU-a bila loša za CDU, jer je socijaldemokratizirala CDU, a kroz sve krize pratio ju je Olaf Scholz u različitim ministarskim pozicijama te socijaldemokrati. CDU-u se pripisuje da su ekonomski sposobni, što nije istina, najveći iskorak u politici je zahvaljujući kancelaru Gerhardu Schroederu koji je kroz svoje reforme napravio temelj za današnju privrednu silu zemlje, naveo je.

 Je li situacija u Ukrajini još više učinila društvo u Njemačkoj nehomogenim?

- Postoje razlike između istočnog i zapadnog dijela Njemačke. Radimo na tome da se razlike ne primijete, da se izgube. I Berlin smo napravili glavnim gradom, što je bilo bitno za ujedinjenje Njemačke. Po pitanju vanjske politike razlike nema. Regionalne razlike shvaćaju se kao obogaćenje društva, kazao je. 

Val populizma kruži Europom

To je krenulo pojavom Putina, a prešao je na dijelove Europe, slično je u Turskoj s Recepom Tayyipom Erdoganom, Donaldom Trumpom u SAD-u, a i veliki dijelovi EU-a po pitanju različitih političkih strana i opcija. Dijelom se traže jednostavna rješenja koja znaju biti pogrešna, to se pokazalo u Rusiji. 

Kako Njemačka vidi Hrvatsku i Hrvate u BiH?

Odnos između RH i Njemačke su tradicionalno dobri. Što se tiče Hrvata u BiH, BiH se mora kao jedinica za sebe s jednim od konstitutivnih naroda, a to su Hrvati. Očekuje se od Hrvatske kao članice EU da preuzme konstruktivnu ulogu traženja rješenja kako bi BiH ostala jedinstvena i imala demokratski sustav koji trenutno nije egzistentan u BiH. Da bi BiH krenula u EU, neophodno je da se ta zemlja ozbiljno pozabavi s par stvari, smatra Juratović.

Kazao je da je Merkel previše polagala vrijednosti na stabilokraciju, mislivši da se kroz ekonomiju mogu riješiti svi problemi. Da bi se ušlo u EU, treba ispunjavati uvjete koji se odnose i na demokratski sustav - osnovna ljudska prava i suzbijanje korupcije i kriminala. Tu se premalo ili čak ništa nije radilo. Iako su se ti politički polukriminalni stavovi nagrađivali, što ide na uštrb demokratskih reformi koji su neophodni da bi se ušlo u EU. Ne mogu se kršiti pravila koja su temelj - da su svi ljudi jednaki. BiH je po ustavu država koja se sastoji od tri konstitutivna naroda, ostalih koji su obespravljeni i građani. Jedna stana govori o građanskoj državi, ali ne govori kako bi trebala izgledati, druga strana kaže - jedan čovjek jedan glas, putem čega  dominira najveći konstitutivni narod. No, problem nije to, glavni problem je nefunkcionalno zdravstvo, socijalna politika, pravna država. 

"Milanović nije Orban, a Hrvatska nije Mađarska"

Na pitanje je li bio preoštar kada je govorio da je liberalna demokracija Hrvatske ugrožena, rekao je da predsjednik RH Zoran Milanović sigurno nije Viktor Orban i Hrvatska sigurno nije u situaciji Mađarske. 

- Ne želim je niti uspoređivati. Ali trebamo paziti da vanjska politika Hrvatske bude jedinstvena. Treba biti jasno gdje je Hrvatska i s kim je Hrvatska. Premijer Andrej Plenković vodi jednu politiku, a Milanović vodi drugu politiku, politiku opozicije. To sam osudio. Ne može opozicija vladi biti predsjednik. To nije bio korektiv, kazao je.

Smatra da je dobro imati pragmatičnu politiku, ali da ona mora biti hrvatska pragmatična politika, a ne politike dva ključna čovjeka.

- Praktično se vode različite politike. Mora se jedno priznati - predsjednik Milanović se apsolutno sada drži solidarnosti s EU-om i ima jasan stav što se tiče ruske agresije na Ukrajinu. U jednom momentu, ali i po pitanju BiH, učinilo se kao da se vode dvije hrvatske politike u okviru kojih je čak ispadalo da je predsjednik opozicija premijeru. To nije dobro. Po meni je to jedinstven slučaj u Europi.

Ukrajina - otvorena rana Europe

- Za to sam da Ukrajina dobije demokratski sustav. Isto tako sam da se demokratski sustav probije i u Rusiju. Nadam se da će se Rusija uspjeti demokratizirati, zaključio je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!