07:59 / 31.10.2021.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Potrošački kod/IMS

Zarobljeni u obnovi: Zagrebački potres ih načeo, petrinjski dotukao

Problemi s obnovom

Problemi s obnovom

Foto: Potrošački kod / HTV

Mnoge se zgrade oštećene u potresu još ne obnavljaju - što zbog administrativnih zapreka, što zbog nemogućnosti pronalaženja novca. Banke kredite za obnovu dijele oprezno, a kad kredit i odobre, događa se da su zbog rasta cijena željeza, čelika, građevnog materijala - radovi skuplji. Kako doći do još novca za završetak radova, pitaju se oni koji su prisiljeni obustaviti ih.  

Zgrada u Vinkovićevoj ulicu na zagrebačkoj Šalati jedna je od malobrojnih u Zagrebu na kojoj su skele, no radnika nema, tako da su već mjesecima zarobljeni u bezizlaznoj situaciji.

- Zaista ružno, ne možete nigdje, ništa. Stan je postao Gigina šupa jer je sve popucalo, na možete srediti stan dok se ovi radovi ne završe. Nije ugodno i predugo traje, kaže Dika Petrač. Potvrđuje i Lidija Marion: "Mjesecima to traje, nikako da se zgrada završi i teško nam je."

Iako sve stoji, oni su u obnovu barem krenuli. No radovi su stali jer je novac potrošen.

- Radovi stoje jer se ne može nitko pomaknuti dalje bez financija. Ja moram plaćati svoje ljude, moram plaćati dobavljače, skelu, opremu, sve, a nema se otkuda. Ovdje je već isfinancirano 350 tisuća kuna, mene kao izvođača, do ovog dijela radova. A treba isfinancirati cijeli objekt do kraja. Mi smo gurali do kuda smo mogli, stanari su obilazili institucije, ali bez novaca ne možemo dalje, kaže izvođač radova Neven Hodalić.

Zagrebački potres ih načeo, petrinjski dotukao 

Čak kada su stanari složni, uporni i brzi, obnova zgrade zapala je u nenadane troškove.

- U tijeku radova se zapravo ustanovilo da smo puno više stradali nakon petrinjskog potresa - onda su morala ići nova mjerenja, novi projekt, koji je ustanovio situaciju koja je nastupila, nakon tog potresa i da smo sada postali crvena naljepnica, dodaje Dika Petrač. Obnova je poskupjela nakon otkrića da je narušena statika zgrade.

Hodalić kaže kako su utvrdili da su temeljni zidovi potpuno truli i da nema vezivnog materijala. Zaključeno je da cijela zgrada mora ići u betonsku ovojnicu s armiranim mrežama. S početnih 500 tisuća kuna procijenjena cijena radova sada se popela na 2 milijuna kuna. Naravno, sve moraju financirati stanari putem kredita banke.

I nerad košta

Dok pokušavaju pronaći nasušno potreban iznos razlike, cijene građevnog materijala nezaustavljivo rastu. I skela na gradilištu, iako radnika nema, također košta - za mjesec dana od 10 do 20 tisuća kuna. Stanari su već na rubu financijskih mogućnosti. Pričuva im je narasla tri puta, s 500 na 1500 do 1800 kuna. Nedostaje im 900 tisuća kuna. Banke im treći kredit ne žele odobriti.

Iz Ministarstva graditeljstva odgovaraju: " ...po izmjenama i dopunama Zakona o obnovi u slučaju kada zgrada ima upravitelja propisana je mogućnost isplate novčane pomoći za popravak konstrukcije prije početka obnove, tijekom obnove te nakon dovršene obnove."


Iz odgovora Ministarstva

Iz odgovora Ministarstva

Foto: Potrošački kod / HTV

I nije to jedini primjer gdje su stanari taoci toga što novca nema. Neven Hodalić navodi kako su već jednu zgradu u Đorđićevoj ulici obnovili, predali kompletnu dokumentaciju za povrat sredstava - ali ništa nisu dobili.

Kredit 'sjeo' nakon godinu dana

U Trnjanskoj ulici godina dana je prošla dok kredit napokon nije "sjeo" na račun suvlasnika zgrade. Sve potrebne dokumente predali su još lani u rujnu.

- Tek smo dobili odobrenje za kredit u 5. mj 2021. To sam sve ovjerila kod bilježnika. Kredit je sjeo tek prije par dana, u međuvremenu mi smo tražili kredit za onoliko koliko su bile ponude, materijali su poskupjeli od 40 do 200% posto, žali se predstavnica suvlasnika Bojana Šošić.

Kvaka je u obvezujućim ponudama

Ona malobrojna gradilišta na kojima se počelo obnavljati, sada su dovedena u pitanje. Za one koji su na početku procesa, Tin Bašić, stručnjak za upravljanje zgradama i suosnivač portala ZGradonačelnik savjetuje: Ako uzimate ponude od izvođača - neka budu obvezujuće.

- Ako dogovaraju cijenu, makar bila na milijun, neka ta ponuda bude obvezujuća. U smislu da suvlasnici to obvezuju platiti kreditom, a da se izvođač obvezuje po ponudi koju je dao, tu je uvijek 10% - ili + jer se ne može predvidjeti što vas može dočekati, kaže Bašić. 

Država će sve platiti? Otkuda?

Svako čekanje ili nova zapreka stanarima zgrada koje vape za obnovom donosi višestruko veće financijske izdatke. Primjer je to zgrade u Ogrizovićevoj ulici, u kojoj ne mogu doći do tražene suglasnosti koju traži banka, jer nemaju potpise 60% svih suvlasnika. U zgradi jedan stan nema vlasnika, a drugom je vlasnik Grad Zagreb.

Šteta nakon zagrebačkog potresa procijenjena je na 86 milijardi kuna, a petrinjski je donio još 41 milijardu kuna nove štete. "Tko će to platiti? Država je rekla da preuzima trošak 100%. Sjajno, ali otkuda?", pita Tin Bašić.

Godinu i pol nakon zagrebačkog, a gotovo godinu dana nakon petrinjskog potresa - svima je jasno da će obnova trajati desetljećima, razotkriti brojne probleme, a uz to i stanare skupo stajati. 

Oprez kod 'jeftinih' ponuda i prevaranata 

- Kod postupaka obnove je dosta magle i nedefiniranosti. Nije zauzet konačan stav kako će se to rješavati, kaže financijski savjetnik Davor Banović. Dodaje kako se prije svega to odnosi na nesređene zemljišne knjige i imovinske odnose. Tvrdi da se radi o totalnom rašomonu te da banke, koje traže osiguranja, ne znaju kad će početi ili završiti radovi.

Na pitanje je li rješenje problema da investitori financiraju završetak radova pa da im se kasnije vrati novac, naglasio je da su mnogi prisiljeni tako postupiti. Fer bi bilo da im se taj novac vrati, ali proces će trajati dugo, kaže Banović. Upozorava da bi kriterij za obnovu trebala biti činjenica živi li netko u određenoj nekretnini. Nema smisla, dodaje, obnavljati objekt u kojemu nema nikoga.

Na pitanje tko je odgovoran ako se troškovi obnove povećaju, u nekim slučajevima i dvostruko, odgovara da se investitor mora osigurati. Ako prepustimo pravnim laicima da sami ugovaraju - sigurno će biti situacija 'ucjenjivanja' od strane izvođača radova, upozorio je Banović. Naglašava kako se u taj proces mora uključiti država - ili netko tko će pregledati sve te ugovore prije nego što ih stranka potpiše. Građane je upozorio da budu oprezni kod 'jeftinih' ponuda. 

Više pogledajte u videoprilogu!


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!