Vukšić o vrtićima: Mislim da je država oprala ruke od predškolskog odgoja

Štrajka u riječkim dječjim vrtićima neće biti - postignut je dogovor. Doduše, dogovor je polovičan. Pregovori se nastavljaju. No je li to socijalno ili gospodarsko pitanje? Mi tvrdimo da je i jedno i drugo, ali i mnogo više od toga. Vrtići mogu biti i dio privatnog poduzetništva i javnog servisa. Ali ono drugo, još važnije, bez funkcioniranja ove djelatnosti, nema urednog funkcioniranja ostalih segmenata gospodarstva. Rijetki su oni koji vode djecu sa sobom na posao. Je li problem samo u plaćama ili imamo strukturni problem cijele države, razgovarali smo s Ljiljanom Vukšić, iskusnom ravnateljicom vrtića u privatnom i u javnom sektoru te predsjednicom Udruge privatnih vrtića grada Zagreba.

Vukšić je u ovom poslu 38 godina, od čega je 10 godina radila kao odgojitelj. Bila je ravnateljica javnog vrtića i odlučila osnovati svoj privatni. U uvodnom dijelu gostovanja govorila je o motivima otvaranja privatnog vrtića.

- Kada se radi o privatnim vrtićima, pretpostavka mogućnosti veće zarade je pogrešan put jer mi jesmo socijalna djelatnost i definitivno ne možemo govoriti o nekakvim velikim iznosima koje ćemo imati kao privatnici za osobnu korist, rekla je.

Odgojiteljice u Rijeci najavljivale su štrajk radi plaća, Vukšić je rekla kako je prirodno da svi žele veće plaće, s obzirom na uvjete života. Kolegicama u riječkom vrtiću daje punu podršku, ne zato što misli da je štrajk dobar način rješavanja problema, nego ako ne ide drukčije, i ta represija je dobar put. Dodala je i kako smatra da to nije njihov jedini problem, nego da je on mnogo dublji.

Razlika u cijeni privatnog i javnog vrtića 

Kad je riječ o razlici u cijeni privatnog i javnog vrtića, rekla je da je ona velika jer se ne razgovara o konkretnoj ekonomskoj cijeni vrtića po jednom djetetu. Osvrnula se na situaciju u Zagrebu, rekla je da je Grad preuzeo od bivše vlasti sufinanciranje programa u predškolskim ustanovama u iznosu od 1900 kn po djetetu.

- To nije objektivna cijena, rekla je.

Naglasila je da treba početi razmišljati o stvarnoj ekonomskoj cijeni vrtića za jedno dijete, neki gradovi su to prepoznali, kaže, pa su cijene ujednačenije. Nada se da će se i u Zagrebu to promijeniti. Rekla je da se i države i gradovi trebaju pobrinuti za to da građani imaju pristojne plaće, kvalitetne uvjete života i da mogu sami platiti djetetu vrtić. Ne vidi smisao u besplatnim vrtićima, smatra da to nije u redu. 

Sufinanciranje vrtića 

Razlika u cijeni je dosta velika, u privatnim vrtićima ona se kreće od 2.600-4.500 kn, za gradske vrtiće u centru Zagreba kaže da stoje 250-300 kn. Privatne i javne vrtiće djelomično sufinanciraju država ili grad, Vukšić je pohvalila Grad Zagreb koji ima kvalitetan program rasterećenja privatnog sektora, ali način dostave novca nije prihvatljiv jer se kasni po 2, 3 mjeseca.

Iz proračuna Ministarstva obrazovanja u 2019. bilo je predviđeno oko 2 milijuna kuna za sufinanciranje djece u programima javnih potreba. Najviše sredstava za privatne vrtiće osigurava Grad Zagreb koji sufinancira 69 privatnih i vjerskih dječjih vrtića, i to godišnje s 93,5 milijuna kuna.

- Kada govorimo o privatnom sektoru, ovo što daje Grad je za sada dovoljno, ne bi bilo pošteno reći da nije tako, rekla je. 

"Mislim da je država jako oprala ruke od predškolskog odgoja" 

Kad je riječ o iznosu Ministarstva obrazovanja, rekla je da je to smiješno.

- Mislim da je država jako oprala ruke od predškolskog odgoja, on joj je, ne mogu reći nebitan, ali doista nas ne doživljavaju ozbiljno i to nije dobro, rekla je.

Vukšić je osnivačica i ravnateljica vrtića Mali istraživač. Prije dva tjedna počeli su s provedbom projekta "Korak naprijed" koji sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda s gotovo 3 milijuna kuna. Objasnila je da vrtići imaju ugovore o 10-satnom programu, no to često nije dovoljno vremena da roditelji ostave dijete u vrtiću, odu na posao i vrate se po njega - djeca često ostaju dulje. EU se dosjetio, kaže, sufinancirati vrtiće za kvalitetniji rad, veće plaće zaposlenika, ali i da mogu pomicati svoje radno vrijeme. U njezinu vrtiću se radi 12 sati, djeca ne smiju ostajati duže od 10 sati, ali roditeljima je olakšano je mogu dovesti dijete kada žele.

Na pitanje treba li zaposliti još odgojiteljica, rekla je da ne trebaju, da je sve stvar organizacije - dođu kasnije na posao i odrade svoju smjenu, no za to dobiju veću naknadu. 

O unapređenju sustava ranog i predškolskog odgoja 

Ministri Fuchs i Aladrović rekli su da je dodijeljeno 20 ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava za unapređenje sustava ranog i predškolskog obrazovanja, vrijednih 45 mil. kn, a educirat će 368 stručnjaka u odgojno-obrazovnom radu. Vukšić kaže da je ovo hvalevrijedan projekt koji će zaista pomoći onim vrtićima koji su uspjeli ući u taj program.

Ministar Fuchs najavio je i novu strategiju, nove obrazovne i odgojne standarde za vrtiće, rješavanje problema kroničnog nedostatka odgojiteljica.

- Teorija je teorija, a praksa je praksa. Uvijek je tako bilo i uvijek će tako biti. Mi imamo teoretičare koji su političari, imamo i praktičare koji znaju da to ne ide tako jednostavno, ali je provodivo ako zajedno sjednemo za stol. Problem je, godinama se to događa, da se rijetko ili nikada ne pita praksu. Oni nas doživljavaju kao izvršitelje svega onoga što oni osmisle, a to je daleko od mogućeg, rekla je.

Govorila je o otvaranju vrtića, za njima postoji potreba i zbog toga su ih jedno vrijeme svi otvarali, no to se promijenilo.

- Danas nije jednostavno otvoriti vrtić, treba puno uvjeta zadovoljiti. Tješi me činjenica da, kada je u pitanju privatni sektor, ako ne nudite kvalitetu, vrtić će se ugasiti, rekla je.

Pogledajte video: