11:42 / 15.09.2021.

Autor: Studio 4/HRT/D.D.

Karačić: Moramo zaštiti ljudska prava, ali do točke kada nisu konzumirana na štetu prava drugih

Karačić: Štititi ljudska prava kada nisu na štetu prava drugih

Karačić: Štititi ljudska prava kada nisu na štetu prava drugih

Foto: Studio 4/Ilustracija / HRT/Shutterstock

Mislim da je to osobna odluka svakog djelatnika u sustavu i da će negdje razum prevladati u donošenju takve odluke. Moramo zaštiti ljudska prava, ali do one točke kada nisu konzumirana na štetu prava drugih, izjavila je Štefica Karačić, ravnateljica Doma za starije osobe Centar i predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, u emisiji "Studio 4" govoreći o uvođenju COVID potvrda u sustav socijalne skrbi.


Nakon što je odlučeno da će od 1. listopada svi djelatnici u zdravstvenom sustavu morati imati covid potvrde, sve je više najava da bi se one mogle uvesti i u socijalnim ustanovama.

O covid potvrdama za sustav socijalne skrbi

- Očekujemo da će biti na neki način oštrija upozorenja ili preporuke da se djelatnici sustavu socijalne skrbi cijepe, kao i djelatnici u sustavu zdravstva, upravo zato što mi jesmo profesija koja je u neposrednom kontaktu s ljudima. Socijalni rad se može kratkoročno raditi kroz šalter i staklo, ali dugoročno je to neodrživo,sustav se u svakom slučaju mora osnažiti za svoju djelatnost i društvenu ulogu, tako da vjerujem da će se tu dogoditi neke promjene u smislu jasnih preporuka, rekla je Štefica Karačić, ravnateljica Doma za starije osobe Centar, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

- Ne očekujem naredbe zato što to znači zanemarivanje temeljnih ljudskih prava, a kako je sustav socijalne skrbi i socijalni rad utemeljen upravo na temelju ljudskih prava i socijalne pravde, teško je očekivati da ćemo ići tako daleko. Mislim da je to osobna odluka svakog djelatnika u sustavu i da će negdje razum prevladati u donošenju takve odluke. Moramo zaštiti ljudska prava, ali do one točke kada nisu konzumirana na štetu prava drugih, dodala je.

Na pitanje ima li podatke koliko je djelatnika u sustavu socijalne skrbi cijepljeno, Štefica Karačić odgovara kako nema takve informacije i kako bi to trebalo pitati djelatnike ministarstva koji redovito prikupljaju takve podatke.

- Dobar dio djelatnika je cijepljen, najveći udio cijepljenih je u području zaštita osoba starije životne dobi jer je to populacija koja je najrizičnija i najprije se i krenulo s cijepljenjima u ustanovama za skrb osoba starije životne dobi, pa je tu procijepljenost i najveća. Što se tiče Centra za socijalnu skrb, oni su u vrijeme lockdowna u većoj mjeri radili od kuće tako da je dobar dio njih još nije cijepljen, i mislim da će se sustav sada usmjeriti upravo na stručnjake koji rade u tom području, kaže Karačić.

Situacija u Krapinskim toplicama

Reakcije javnosti gdje su se mnogi građani na društvenim mrežama pitali ima li u slučaju u Krapinskim toplicama posla za socijalnu skrb Karačić je komentirala kako odgovornost ima više sustava zajedno s roditeljima.

- Mi imamo svoju ulogu kada je u pitanju zaštita djece, djeca su posebno osjetljiva i najrizičnija socijalna skupina gdje, kada roditelji ne izvršavaju svoje roditeljske dužnosti onda zapravo država to mora obaviti. To nije samo odgovornost socijalne službe nego i cijelog sustava poput prekršajnog sustava, škole, zdravstva, svi bi zajedno bi trebali raditi s roditeljima da budu odgovorni u odgoju svoje djece, objašnjava Štefica Karačić.

Karačić je rekla kako misli da moramo prihvatiti odluke većine i da smo društvena bića koja su dio zajednice u kojoj moramo i hoćemo participirati kroz različite aktivnosti i da se moramo pridržavati određenih pravila.

- Dijete je pod utjecajem i mora slijediti upute roditelja, postavlja se pitanje kakvu to štetu dugoročno čini tom djetetu? Radi se o jednom djetetu koje je u fokusu, a druga djeca idu u školu, nose maske, a on je isključen iz toga voljom svojih roditelja, istaknula je.

Ukidanje obiteljskih domova

Vjerojatno će se ukinuti obiteljski domovi, a ministarstvo nema pravu zamjenu, iznijela je voditeljica.

- U Hrvatskoj nema dovoljno kapaciteta što se tiče skrbi za osobe starije životne dobi, kada bi bilo onda ne bi bilo problema zatvoriti ustanove koje ne ispunjavaju uvjete. Ja i moji kolege iz udruge socijalnih radnika zalažemo se da se takve ustanove transformiraju u adekvatne ustanove koje će podlijegati svim onim kriterijima koje moraju ispunjavati i drugi pružatelji usluga, ne samo od prostora, nego i osposobljavanja vlasnika i drugog osoblja obiteljskih domova za skrb osoba starije životne dobi, naglašava Karačić.

Novi Zakon o socijalnoj skrbi

Karačić je prokomentirala kako je novi Zakon o socijalnoj skrbi bolna tema njoj i njezinim kolegama.

- Jako smo bili angažirani upravo u području pripreme novog Zakona socijalnoj skrbi, on je otišao u jednom drugom smjeru od kojeg smo očekivali prije dvije tri godine kada smo krenuli s pripremama. Otišao je u smjeru jedne čvrste decentralizacije sustava socijalne skrbi, pogotovo u području budućeg statusa centara za socijalnu skrb kao temeljnih ustanova u sustavu. Napravili smo i jednu javnu reakciju gdje se i struka i akademska zajednica i organizacija civilnoga društva su jedinstvene oko toga da takav prijedlog zakona neće dovesti do unaprjeđenja sustava, nego da će ga dapače dodatno destabilizirati, upozorila je.

Nedostatak socijalnih radnika i smještajnih kapaciteta

- Socijalni radnici su deficitarna profesija, nema nas dovoljno, ljudi žele raditi u Zagrebu, a interesa za rad u nekim udaljenim i nerazvijenim područjima u Hrvatskoj baš nema, rekla je Štefica Karačić, ravnateljica Doma za starije osobe Centar, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika.

- Kapaciteti ustanova i za smještaj djece su se smanjili u procesu deinstitucionalizacije koji je išao stihijski, i to zapravo je rak-rana sustava socijalne skrbi. Mi dosta stihijski poduzimamo neke mjere i nemamo kontinuitet, svaka nova garnitura vlasti postavlja stvari otpočetka, a mi koji trajemo u sustavu kao struka desetljećima, mi smo iscrpljeni tim stalnim vraćanjem na početak, pojasnila je Karačić.

Kao rješenje vidi da Ministarstvo i socijalni radnici sjednu zajedno za stol, da ne budu suprotstavljene strane, da imaju povjerenje jedni u druge, i da doživljavaju sustav kao točku zajedničkog interesa.

- Ne može ministarstvo imati različiti interes u odnosu na struku, ne može ministarstvo živjeti u uvjerenju da će provesti neke reformske procese ako neće imati podršku stručnjaka, zaključila je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!