Bivši vojnik završio na ulici: Spavam gdje stignem, snalazim se

Svjetski je dan beskućnika. Prema službenim podacima u Hrvatskoj ih je oko 2000, ali procjenjuje se da je taj broj mnogo veći. U osam naših gradova, transparentima na kojima je pisalo "Ulica nije dom", poslan je apel za pomoć toj socijalno najugroženijoj skupini građana.

- Svaki dan je najteži, od 0 do 24, govori naš sugovornik. Jer, kaže, nema ništa, ne zna kamo ide i što da radi.

Na ulici se našao prije 7 mjeseci. Ima 40 godina, bivši je vojnik, 89 posto radno nesposoban. Svaki dan za njega je neizvjestan.

- Nekad mi dođe da se napijem, samo da ubijem tugu taj dan. Spavam gdje stignem, gdje se snađem. Žicam i tako, snalazim se, govori ovaj beskućnik.

Mnogi dijele njegovu sudbinu. Prema službenim podacima u Hrvatskoj je oko 2 tisuće beskućnika, no procjenjuje se da je taj broj mnogo veći.

- Prema našoj procjeni je negdje oko 10 tisuća relativnih beskućnika koji su u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja, rekao je Zvonko Mlinar, Hrvatska mreža za beskućnike.

Pa ruku spasa pružaju udruge, pučke kuhinje, prihvatilišta.

- U prihvatilištu dobivamo sve više starijih i bolesnih ljudi. Prihvatilišta su stalno puna, pogotovo s dolaskom zime, kiše, hladnog vremena, mi ćemo se brzo popuniti, upozorava Pjer Orlić, Prihvatilište za beskućnike "Ruže sv. Franje", Rijeka.

Od 2015., izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, beskućnici su bolje zaštićeni, prije svega kada je riječ o dobivanju osobne iskaznice. Čini se da je to nešto, ali, kažu sugovornici, nije i dovoljno.

- Nemamo priuštivi najam za mnoge ljude koji žive na rubu. U gradovima mora postojati i volja i sredstva da ljudima osiguramo tekuću vodu i struju, a to je još uvijek nekima u 21. stoljeću nepremostivo, kaže Đorđana Barburić, Udruga MoSt, Split.

- Nemamo strateški plan ili nešto što bi nam jamčilo da ćemo uspješno odgovoriti na izazove u kojima se može dogoditi da na tisuće građana odjedanput ostane bez prihoda i da jednostavno si ne mogu priuštiti stanovanje, upozorava Dejan Travica, predsjednik Prihvatilišta udruge "Oaza".

Stiže i neizvjesna zima, a mnogi među nama sanjaju topli dom.

Lelas: Ulaskom u Schengen broj beskućnika u Hrvatskoj će se povećati

Predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Drago Lelas  upozorio je da će se ulaskom Hrvatske u šengenski prostor broj beskućnika koji u našu zemlju stižu iz inozemstva povećati jer će se povećati i sloboda kretanja.

- Ovog ljeta je vidljiv veći broj stranih državljana (beskućnika) u Hrvatskoj, a ulaskom u Schengen dobit ćemo još veći broj ljudi koji će imati mogućnost slobode kretanja, i želimo upozoriti na to, rekao je Lelas u povodu Svjetskog dana beskućnika na konferenciji za novinare na splitskoj Rivi, gdje je bio istaknut višemetarski natpis "Ulica nije dom".

Po njegovim riječima, zadnji je trenutak da se u Hrvatskoj, prije ulaska u Schengen, razvije protokol o tomu kako će se postupati s povećanim brojem beskućnika koji budu dolazili iz inozemstva. U tom protokolu, dodao je, treba biti regulirano kako će se postupati sa stranim državljanima, čija će oni biti briga - policije, grada ili mjerodavnog ministarstva.

- Ovog ljeta smo na Duilovu imali tri beskućnika iz Njemačke kojima je Split otkriće jer ima dosta napuštenih prostora pogodnih za beskućnike, a na desetak mjesta na splitskom području može se dobiti različita pomoć, rekao je Lelas i dodao kako je lijepo vrijeme idealna prilika za beskućnike iz inozemstva "sklone avanturi i boravku na ulici".

- U Hrvatskoj trenutačno imamo oko 2000 apsolutnih beskućnika koji borave na javnim površinama i napuštenim prostorima a osim toga, imamo još do 10.000 ljudi koji borave u podrumima, garažama bez struje i vode, dakle bez osnovnih uvjeta za život, istaknuo je i dodao kako je najgora situacija u Zagrebu, zatim u Osijeku, Rijeci i Splitu, te da beskućnici u Hrvatskoj i diljem Europe odlaze u veće gradove zbog pomoći koju u njima mogu dobiti.

- U Splitu imamo 35 beskućnika smještenih u prihvatilištu, a osim toga, još 15 koji odbijaju bilo kakvu komunikaciju, i to su uglavnom teški ovisnici ili teški psihički slučajevi, rekao je Lelas.

Kako pomoći beskućnicima, pogotovo u zimske dane kad im je najteže otkrio je za Dnevnik Mile Mrvalj, bivši beskućnik i predsjednik udruge Fajter.