Jandroković: Snaženje veza između RH i BiH; Čović: Gradimo dugoročnu stabilnost

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković primio je predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragana Čovića koji boravi u radnom posjetu Republici Hrvatskoj. U nastavku posjeta, Jandroković i Čović obišli su LNG Terminal Krk-Omišalj. 

Gordan Jandroković je istaknuo kako s Draganom Čovićem ima kontinuirani dijalog otkako je predsjednik Sabora.

- Drago mi je da radimo na snaženju veza između Republike Hrvatske i BiH. Naši odnosi su jako dobri i sadržajni. Vežu nas snažne povijesne, kulturne i gospodarske veze, kao i granica te položaj hrvatskog naroda koji živi u BiH. Hrvatska podržava suverenitet i teritorijalni integritet, kao i ustavni poredak BiH. Iznimno nam je važno da se snažno zalažemo za jednakopravnost i konstitutivnost hrvatskog naroda te izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda na izborima koji će biti održani u listopadu 2026., naglasio je.

Dragan Čović je izrazio veliku zahvalnost za sve ono što Gordan Jandroković čini zadnjih 10 godina kako bi se unaprijedili odnosi u funkcioniranju zakonodavnih vlasti u Hrvatskoj i BiH.

- U ovoj komunikaciji gradimo dugoročnu stabilnost između dviju država, ohrabrujemo europski put BiH i općenito integracijske ambicije BiH, dodao je.

Predsjedatelj Čović izvijestio je o unutarnjopolitičkim aktualnostima u Bosni i Hercegovini uoči općih izbora koji će se u toj državi održati početkom listopada, kao i o očekivanjima u svezi s nužnim promjenama izbornog zakonodavstva. Istaknuto je i kako se održiva rješenja za budućnost mogu postići isključivo dijalogom i dogovorom ključnih političkih dionika unutar Bosne i Hercegovine.

Tijekom sastanka bilo je riječi i o kontinuiranoj potpori Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osobito kroz projekte u području obrazovanja, zdravstva, kulture i drugih djelatnosti od posebne važnosti za njihov opstanak i razvoj. Od 2016. godine naovamo kontinuiran je rast izdvajanja iz hrvatskog državnog proračuna za različite projekte od značaja za Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Posebna pozornost posvećena je i gospodarskoj suradnji koja bilježi kontinuirani rast. Istaknuto je kako je 2025. godine ostvarena rekordna bilateralna trgovinska razmjena u iznosu od oko 4 milijarde eura, a pozitivan trend nastavljen je i ove godine.

U završnom dijelu razgovora o mogućnostima jačanja gospodarske suradnje u budućnosti, posebno je istaknuto područje energetike i projekt Južne plinske interkonekcije. Njegova bi realizacija dvije države dodatno povezala, a Bosni i Hercegovini omogućila značajnu diverzifikaciju energetske opskrbe putem terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku, kojeg će dvojica predsjednika zajedno posjetiti u poslijepodnevnom dijelu radnog posjeta.

U izaslanstvu predsjednika Hrvatskoga sabora bila je i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, kao i zastupnici Dario Pušić i Veselko Barbarić. Uz predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na sastanku je sudjelovala i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Darijana Filipović, kandidatkinja HDZ-a BiH i 11 stranka Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Više pogledajte u videu:

Čović uvjeren u pobjedu Filipović

Četiri puta dosad je glasovima dominantno bošnjačkih birača za hrvatskoga člana kolektivnog predsjedništva BiH biran Željko Komšić, koji se na predstojećim izborima nema pravo kandidirati. 

- Uvjeren sam da ćemo s ovim kandidatom kojeg mi predlažemo kao HDZ BiH ovaj put imati prigodu da imamo svoje legitimne predstavnike, a to postaje osnova dugoročne stabilnosti BiH, istaknuo je Čović, koji je i predsjednik te stranke. 

Darijana Filipović osoba je koju je HDZ BiH istaknuo kao svoju kandidatkinju za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, ocjenjujući da ona ima realne izglede pobijediti na izborima nakon što su brojniji Bošnjaci u više navrata preglasali Hrvate. 

Svojeg kandidata ima i hrvatska oporbena petorka, Zdenka Lučića, ali Komšićeva stranka Demokratski front koju zastupa Slaven Kovačević. 

- Izražavam veliku zahvalnost što je donesena ova rezolucija, da jasno pokažemo koliko je za europski put BiH i za njenu unutarnju stabilnost poštivanje jednakopravnosti naroda, istaknuo je Čović, koji je uvjeren da i Bošnjaci razumiju da je to osnova stabilnosti zemlje. 

- To je važan dokument koji potvrđuje snažnu podršku BiH u pitanju EU integracija, složio se Čovićev domaćin u Saboru Gordan Jandroković. 

Bošnjaci nezadovoljni

Bošnjački političari, međutim, nisu zadovoljni rezolucijom. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović reagirao je rekavši da usvajanje rezolucije predstavlja miješanje u unutarnje poslove njegove zemlje što je protivno međunarodnom pravu. 

Bosanskohercegovački šef diplomacije Elmedin Konaković izjavio kako Hrvati u toj zemlji "imaju i više prava nego što im po zakonima pripada", ustvrdivši da su takav status izborili na štetu bošnjačkog naroda. Kazao je da će to dokazati na konferenciji u Sarajevu 5. kolovoza. 

U BiH će 4. listopada biti održani opći izbori. Čović je uvjeren da će Hrvati dobiti podršku.

- Kad pričate s bilo kojim predstavnikom bošnjačke politike, svatko će vam bez izuzetka kazati da nije dobro da bošnjački narod bira Hrvate, njegove predstavnike, rekao je.

Čović je rekao i da ne bježi od suradnje s Miloradom Dodikom. 

- Ne mogu ja zanijekati da je on predsjednik svoje stranke, rekao je Čović, tvrdeći da je onaj koga izaberu predstavnici u Republici Srpskoj - partner.

Jandroković i Čović obišli LNG Terminal na Krku

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović posjetili su LNG terminal na otoku Krku u sklopu uzvratnog radnog posjeta čelnika bosansko-hercegovačkog parlamenta.

Tom je prigodom direktor društva LNG Croatia Ivan Fugaš dvojicu predsjednika upoznao s radom terminala, njegovim kapacitetima te ulozi koju ima u jačanju energetske sigurnosti Hrvatske i šire regije. Terminal sa svojim kapacitetom od 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje višestruko nadilazi domaće potrebe te omogućuje pouzdanu opskrbu susjednih država, stoji u priopćenju iz ureda predsjednika Hrvatskog sabora.

Jandroković je naglasio kako je Hrvatska pravodobnim ulaganjima u LNG terminal na Krku i u razvoj prateće infrastrukture izgradila kapacitete koji joj omogućuju da bude iznimno važan partner u jačanju regionalne energetske povezanosti i predvidivosti opskrbe plinom. Stoga terminal predstavlja jasan strateški iskorak, ne samo za Hrvatsku, nego i za njeno šire susjedstvo.

- LNG je jedan od najvažnijih ili najvažniji infrastrukturni energetski projekt, koji je Hrvatsku stavio u poziciju regionalnog čvorišta i lidera kada je u pitanju opskrba susjednih zemalja, tako da se osim Hrvatske plinom opskrbljuju Mađarska i Slovenija. Radi se na tome da se povećaju kapaciteti kako bi se dodatno moglo opskrbiti Mađarsku i Sloveniju, rekao je Jandroković. Naglasio je da će, kada bude realizirana Južna plinska interkonekcija, jedan od kupaca s LNG terminala biti i BiH.

Posebna pozornost posvećena je projektu Južne plinske interkonekcije koji bi, kada se realizira, Bosni i Hercegovini omogućio pristup novom, sigurnom i pouzdanom pravcu opskrbe prirodnim plinom preko Hrvatske i LNG terminala na Krku. Time bi se napravio značajan iskorak u diversifikaciji dobavnih pravaca za Bosnu i Hercegovinu, smanjila ovisnost o ruskom plinu te posljedično ojačala njena energetska sigurnost, stoji u priopćenju.

- Kada smo dogovarali posjet razgovarali smo o mogućoj energetskoj suradnji između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i naravno tu je u prvom planu Južna plinska interkonekcija koja će povezati BiH s ovim terminalom na otoku Krku. Još je puno toga potrebno učiniti, Hrvatska mora napraviti još 74 kilometra plinovoda, a BiH duplo više od toga, ali postoji svi preduvjeti da bi se taj projekt u idućih nekoliko godina realizirao, kazao je Jandroković.

Kao važan iskorak u provedbi projekta Južne plinske interkonekcije istaknut je Međudržavni sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine kojeg su na marginama Summita Inicijative triju mora u Dubrovniku potpisali predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, uz nazočnost američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, čime je potvrđena i potpora Sjedinjenih Američkih Država ovom važnom projektu.

- Južna plinska interkonekcija ili uopće čitav projekt plinifikacije prostora BiH je strateški interes BiH, ne samo energetski, infrastrukturno i ekonomski, nego i strateški u svakom smislu pa i u sigurnosnom smislu. Zbog toga je naše opredjeljenje bilo, kad smo dobili moguće partnerstvo SAD-a, da kompletno čitavu našu aktivnost usmjerimo u tom pravcu. Završili smo prve faze, promijenili zakon koji je trebalo promijeniti na razini Federacije BiH, potpisali sporazum s Republikom Hrvatskom, a sad ide sljedeći korak a to moramo završiti sa SAD-om kako bi se čitave aktivnosti ovog strateškog projekta počele organizirati, ustvrdio je Čović.

Uz to, rekao je, BiH mora snažno investirati u energetske kapacitete u BiH bazirane na tom plinu, koji sada simbolično zastupljen u BiH. Po njegovim riječima, za to će im trebati neko vrijeme da ovladaju tehnologijama, da se upoznaju s iskustvima te je uvjeren da će BiH ubrzano ići u realizaciju projekta, a američki partner uistinu naći svoj interes, kao i BiH. Čović vjeruje da će im za taj zahtjevan posao trebati 4 do 5 godina te da će se paralelno raditi na infrastrukturi, plinofikaciji i potrošnji.

Očekuje se povećanje iskorištenja kapaciteta terminala na 4,5 mlrd m3

Direktor LNG Hrvatska Ivan Fugaš je na pitanje o korištenju kapaciteta terminala rekao da se od ukupnog kapaciteta terminala od 6,1 milijardu prostornih metara plina na godinu, sada koristi kapacitet od tek 3,5 milijardi.

- Nakon što u sklopu povećanja kapaciteta Plinacro sagradi ostatak plinovoda, sljedeće godine povećat ćemo iskorištenje kapaciteta na 4,5 milijardi, a ostali kapaciteti služit će za efikasnost terminala i nudit će se u obliku spotova, ako će tržište zahtijevati dodatne kapacitete, naveo je.

Naveo je da terminal mora stalno imati slobodne određene kapacitete.

- Kada bismo bili na maksimumu na svim ugovorenim količinama, u slučaju bilo kakvog prekida ili najmanjeg incidenta, moglo bi se dogoditi da se ne mogu ispuniti ugovorne obveze, tako da treba ostaviti jedan dio slobodan, rekao je.

Ove plinske godine, koja će završit s krajem rujna, do terminala će stići 32 broda, dva više u odnosu na lani, rekao je Fugaš.

Plutajuća jedinica za prihvat, skladištenje i uplinjavanje, odnosno FSRU brod LNG Croatia lani je bila na ugradnji dodatnog modula za uplinjavanje i obnovi u turskom brodogradilištu Kuzey Star. Ugradnjom novog modula, kojeg je proizvela tvrtka Wartsila Gas Solution, maksimalni kapacitet LNG terminala je povećan s 3,1 na 6,1 milijardu prostornih metara plina na godinu. Korištenje dodatnih kapaciteta povećava će se postupno, s razvojem transportnog sustava i izgradnjom novih kapaciteta plinovoda.