Sukob tijekom rasprave o izmjeni Zakona o odvjetništvu
Ubojstvo maturanta u Drnišu već danima otvara niz pitanja. Dok se odgovornost u pravosudnom sustavu tek treba utvrditi, nižu se i prijedlozi o strožim kaznama te uvođenju dodatnih mjera. Slučaj je izazvao i napetosti u saborskoj raspravi. Saborski zastupnici istodobno su raspravljali o Zakonu o odvjetništvu koji se mora uskladiti sa zakonodavstvom Europske unije, jer bi u suprotnom Hrvatskoj mogle biti izrečene sankcije, upozorio je resorni ministar.
Tko je odgovoran za tragediju u Drnišu? Ministar Habijan tvrdi - u pravosudnom sustavu niz je mogućnosti koje u ovom slučaju nisu iskorištene.
- Alati postoje, postoje visoke kazne, postoje mjere ograničenja, zaštitne mjere, sigurnosne mjere. Dakle, postoje brojni alati koji su se trebali, govorimo o konkretnom slučaju, upotrijebiti, a nisu. I zato sam rekao da pravosudni dužnosnici koji imaju te alate postanu svjesni odgvornosti u svakom zasebnom predmetu, rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Ako se pita dio oporbe, Kazneni bi zakon trebalo postrožiti.
- Most predlaže i izmjene odredbi koje uređuju kazneno djelo teškog ubojstva tako da minimalna kazna više ne bude deset godina zatvora, nego najmanje 30 godina ili doživotni zatvor uz mogućnost uvjetnog otpusta, naveo je Nikola Grmoja - Klub zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića.
I o uvođenju doživotne kazne, poručuje ministar Habijan, može se razmisliti, ali i o drugim mjerama. Osobe poput Aleksića, kaže, trebaju biti praćene.
- Ne može se ta osoba izgubiti deset godina nakon što je izašla iz zatvora, a služila je kaznu zbog ubojstva mlade žene. Ta osoba cijelo vrijeme mora biti pod nadzorom, i to će biti jedna od mjera koje ćemo predložiti, poručio je Habijan.
Oštre riječi u Saboru nakon tragedije u Drnišu
I dok se traže krivci, slučaj iz Drniša pretvorio se u političko prepucavanje.
Sve je počelo jučer, kada je bivši ministar unutarnjih poslova i sadašnji zastupnik SDP-a Ranko Ostojić na društvenim mrežama poručio da su za stanje u pravosuđu najviše krivi oni koji su "zaokružili HDZ i svojim olovkama na biralištima repetirali ono oružje u subotu." Reakciju u sabornici nije trebalo dugo čekati.
Ostojićev govor prekidale su upadice iz vladajućih redova, nakon čega su se nizale povrede Poslovnika.
- To što kolega Ostojić izjavljuje u medijima, to je dno dna. To je najgore lešinarenje u povijesti Hrvatskog sabora, u povijesti hrvatske politike. Sramite se, Ostoja Rankoviću, kazao je saborski zastupnik HDS-a Hrvoje Zekanović.
I da sam sam, to još uvijek ne znači da nisam u pravu. Ajmo, bez ikakvih argumenata itd. na postavljena pitanja, držeći se ove teme, ali to smo već navikli. Znate, to više govori o onome tko to govori nego o onome što je zapravo izrečeno, poručio je Ranko Ostojić - Klub zastupnika SDP-a.
Vladajući: Dno dna
Iz HDZ-a su podsjetili da je Ostojić bio ravnatelj policije kada je monstrum iz Drniša bio osuđen na 12 godina, na čelu MUP-a kada je oslobođen i ministar koji je presudio Darku Pajčiću, hrvatskom branitelju.
- Vi ste danas prozvali sve birače da su repetirali pištolj, vezano za tragediju u Drnišu. Vi, koji ste bili ravnatelj policije kada je monstrum iz Drniša bio osušen na 12 godina. Vi, koji ste bili na čelu MUP-a kada ste ga oslobodili, kazao je Nikola Mažar -Klub zastupnika HDZ-a.
- Godine 2003. ovaj Sabor je usvojio zakon u kojem je uvedena kazna doživotnog zatvora. Nakon toga je Ustavni sud poništio taj zakon. Toliko o tome kad se i što događalo, kazao je Ostojić.
- Mi smo navikli na sijanje mržnje, ali ova izjava je dno dna. Čovjek koji je očito navikao na diktaturu i komunistički režim stavio je metu na čelo svih ljudi koji glasaju za jednu političku opciju, sramotno i tragično. To je čovjek koji je kao ministar slao interventnu policiju na stopostotne invalide u Crkvu sv. Marka, ni za vrijeme Tita nije policija ulazila u crkve. Cijeli vaš politički rad usmjeren je protiv RH, počevši od svastike na Poljudu do danas, nizale su se prozivke iz HDZ-a.
- Sramota je da bilo tko parazitira na smrti jednog djeteta. Mi smo zakonodavno tijelo i ako nije nešto dobro donesimo zakone, pozvao je Ivica Kukavica (DP), a Ostojić podsjetio da je 2003. Sabor usvojio Zakon kojim je uvedena kazna doživotnog zatvora, kojeg je kasnije Ustavni sud poništio.
Sve je to zastupnike udaljilo od merituma - rasprave o izmjenama Zakona o odvjetništvu.
Habijan o Zakonu o odvjetništvu
Prije ovog sukoba u sabornici, ministar pravosuđa Damir Habijan pojasnio je da se Zakon o odvjetništvu mora izmijeniti zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a jer bi nam u suprotnom uslijedila financijska kazna.
- Oko postojećeg zakona još od 2017. su trajali razgovori s Europskom komisijom, RH je vrlo konkretno iznosila argumente zašto smatra da jest usklađen s pravnom stečevinom EU-a, no EK je u listopadu prošle godine utvrdio da postoji neusklađenost i u fazi smo da bi se, u slučaju da Zakon ne mijenjamo, suočili s financijskom kaznom, pojasnio je Habijan.
Usklađivanjem s direktivama EU-a omogućit će se odvjetnicima rad u više različitih organizacijskih oblika te otvoriti prostor odvjetničkim društvima iz država članica za osnivanje podružnica i društava kćeri u Hrvatskoj. Pravo osnivanja podružnica vrijedi i za odvjetnička društva iz država pristupnica Kodeksu o liberalizaciji OECD-a.
Također, vježbenicima se olakšava stjecanje profesionalnog iskustva dopuštanjem obavljanja dijela vježbe kod hrvatskih odvjetnika s poslovnim nastanom u drugim članicama Unije upisanih u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, čime se jača mobilnost i konkurentnost struke
Umirovljenim profesorima pravnih predmeta na sveučilištima u RH omogućuje se davanje pravnih savjeta i mišljenja kako bi pridonijeli rješavanju otvorenih pitanja u određenom pravnom području, a time i razvoju prava.
Pri tome im se, zajedno s profesorima i docentima pravnih predmeta na sveučilištima u RH, propisuje obveza osiguranja od odgovornosti za štetu koju bi pri tome mogli počiniti trećima, pod istim uvjetima koji su propisani za sklapanje police osiguranja od odgovornosti za štetu za odvjetnike.
Oporba: Je li bolji postojeći Zakon ili ovaj koji donosimo jer moramo?
Prijedlog predstavlja mnogo više od tehničkog usklađivanja s EU-om, ocijenila je Urša Raukar Gamulin (Možemo!) čiji Klub traži da se Zakon povuče iz procedure.
IDS-ov Dalibor Paus prozvao je Vladu zbog dvostrukih stavova, poručivši kako se vodi mišljenjem EK kad treba mijenjati zakone, ali ne i u slučaju kad EK kaže da EPPO ima nadležnost nad istragama pred nacionalnim tijelima.
Ranko Ostojić (SDP) poručuje da i dalje ostaje otvoreno pitanje kako Vlada nakon 10 godina pregovora nije uspjela argumentirano uvjeriti EK da je naš postojeći zakon dobar.
- Dobro je što smo u EU, ali devet godina smo raspravljali o ovom zakonu i argumentirali zašto mislimo da to treba biti drugačije, da bi sada podvili rep i išli u ove izmjene u kojima se krije brdo zamki. Trebalo je više slušati struku, ustvrdila je Anka Mrak-Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a).
U cjelokupnom procesu uvažavalo se mišljenje Hrvatske odvjetničke komore, naglasio je Nikola Mažar (HDZ).
- Štitimo naše pravosuđe, odvjetništvo, sudbenu vlast, ali kao odgovorna članica EU poštujemo, ne samo pravnu stečevinu, nego i određene demokratske uzuse. Moramo poštovati pravila, ali se i boriti za interese RH i vjerujem da ćemo ovim izmjenama to i napraviti, rekao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!