Sabor: Složnost oko cilja jačanja Hrvata u BiH, ali i sumnje u ostvarenje rezolucijom

Svi zastupnici podržali su u utorak, raspravljajući o DP-ovoj rezoluciji, njezin cilj - jačanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH, no većina klubova postavila je pitanje može li predloženi dokument pridonijeti tom cilju ili služi tek za dizanje rejtinga predlagatelja na domaćoj sceni.

Sjednica Sabora:

Predsjednik DP-a Ivan Penava rekao je da prihvaćanjem Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini Hrvatska šalje poruku da više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi.

Dodao je i da zahtjev za promjenama ne ide na štetu ostala dva naroda.

- U Rezoluciji se ističe jasna poruka da će Republika Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u Bosni i Hercegovini jer neće dalje pasivno promatrati preglasavanje Hrvata. Ponavljam, ne nauštrb bilo koga, nego u pokušaju održavanja jednakopravnosti sva tri naroda, rekao je Ivan Penava u Hrvatskom saboru predstavljajući DP-ov prijedlog Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH.

Preglasavanje Hrvata treba nazvati pravim imenom, a to je izborni inženjering, ustvrdio je predsjednik Domovinskog pokreta.

Zbog toga se, kaže, u trećoj točki predloženog dokumenta kao jedna od mogućnosti spominje hrvatska izborna jedinica "kao sasvim legitimno rješenje koje će ukloniti problem preglasavanja".

- Od 2006. imamo situaciju gdje Hrvatima drugi ljudi, pripadnici drugih naroda biraju predstavnika u Predsjedništvu te se na taj način manipulira svime onime što je potpisano, kazao je Penava.

Tom rezolucijom, dodao je, DP inzistira na ravnopravnosti Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda, zajamčenoj Washingtonskim i Daytonskim sporazumima.

Paus: Sličnu deklaraciju Sabor je prihvatio 2018.

IDS-ov Dalibor Paus smatra da se Rezolucija DP-a ne razlikuje previše od slične deklaracije koju je Sabor usvojio 2018 niti sadrži instrumente i rokove za provedbu politika. Na njegovo pitanje što točno znači da ''Hrvatska neće više pasivno promatrati preglasavanje Hrvata'', Penava je odgovorio da to znači da Hrvatski sabor prati što se događa u susjednoj zemlji i da je na temelju toga u stanju reagirati.

- Ne u smislu uplitanja u same unutarnje stvari BiH, nego na tragu svoje odgovornosti prema svome narodu i prema povijesnim okolnostima koji su dovele do stvaranja BiH. Jasno da ćemo biti na liniji interesa hrvatskog naroda i interesa BiH, rekao je.

Nino Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika kritizirao je predloženu rezoluciju, ocijenivši je previše blagom u odnosu na ono što se najavljivalo da će u njoj biti.

Raspudić: DP najavljivao viski, a prezentirao kamilicu

- Najavljivali ste viski, onda ste prezentirali kamilicu, a onda ste kamilici dodali malo HDZ-ova laksativa o europskom putu BiH. Dakle, pred nama je kamilica s laksativom. Tko vam je uškopio rezoluciju? Mate Granić, Zvonimir Frka Petešić ili Andrej Plenković osobno? , upitao je.

- S aspekta populizma je mudro nabacivati se viski forama. Mogao bih vam uzvratiti nekim karate majstorima, ali nije mi to cilj. Cilj je da svi budemo na tragu podrške našem narodu kroz kontinuitet, ozbiljnost pristupa i politiku 'korak po korak', kako ne bi uzburkali ionako zapetljane odnose u samoj BiH', odgovorio mu je Penava.

- Vrijeme je da Hrvatska prestane diplomatski šaptati i konačno jasno osudi odluke koje su dovele do neravnopravnosti Hrvata u BiH. Plenkovićev HDZ ne vodi prema BiH hrvatsku, već francusku i briselsku politiku, a ona je dokazano antihrvatska. Ovo je već i izdajnička politika. DP-u se treba priznati jedno, skinuli ste masku HDZ-u do kraja i izvrsno je da Hrvati u BiH vide kakvu potporu imaju od ovakve vlasti, poručio je Raspudić.

Istu kritiku imao je i Mostov Nikola Grmoja.

- Od prvotne verzije koja je bila jasna, dobili smo razvodnjeni tekst, jednu bevandu koja ne nudi ništa što već ne postoji. Hrvatski nacionalni interesi, a pogotovo konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH ne smiju biti valuta u nečijoj međunarodnoj karijeri, karijeri Andreja Plenkovića koji se ne želi zamjeriti nikome, istaknuo je.

Čak i ako se radi o bevandi, to je hrvatska bevanda, poručio je Penava. ''Hoćemo li je pojačavati ili razvodniti, ovisi o budućim okolnostima. Prije samo dva mjeseca ove teme nije bilo, rezolucija je dočekana na nož, kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Danas smo vidimo da imamo u određenoj mjeri sinergiju, što je našem narodu u BiH najvažnije'', napomenuo je.

Most i nezavisni zastupnik Nino Raspudić podržat će rezoluciju unatoč tome, kako su naveli, što ju je HDZ ublažio.

Most uputio osam amandmana

Most je uputio osam amandmana kojima traže proširenje ciljeva rezolucije na jasno zagovaranje cjelovite ustavno-političke reforme, pozivaju Vladu da koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH, proglašavanje personom non grata političkih dužnosnika koji potiču izborni inženjering i negiraju prava hrvatskog naroda da bude suveren i konstitutivan, kao i zabranu ulaska u RH osobama koji negiraju i vrijeđaju hrvatski identitet.

Traže i zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući i Republiku Srpsku, reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava, uvođenje obveze Vlade da izvještava Sabor o provedbi rezolucije te, ako ne bude napretka, pokrene međunarodne konzultacije o trajnom rješavanju položaja Hrvata u BiH. Predlažu i brisanje Mostarskog sporazuma jer, kažu, ne zaslužuje biti dio službenog dokumenta RH.

Most, ali i SDP i Možemo! zahtijevaju da suradnja RH bude sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim čimbenicima u BiH, a ne samo s jednom strankom ili jednom političkom organizacijom.

Zastupnika Nezavisne platforme Sjever Ivicu Baksu zanimalo je kako bi točno izgledala zasebna hrvatska izborna jedinica, na što Penava kaže da će Hrvati u BiH odlučiti koji je model za njih najbolji.

- Rezolucija je prilično šturi akt, u njemu nema prostora za tehničke detalje provedbe izbora, dodao je Penava.

Lijeva oporba: Dokument izrađen bez šireg konsenzusa

Lijeva oporba i zastupnici nacionalnih manjina upozorili su da dokument neće riješiti probleme Hrvata u BiH i da je izrađen bez šireg političkog konsenzusa.

Arsen Bauk (SDP) rekao je kako pitanje Hrvata u BiH mora ostati iznad dnevne politike te da rezolucija uglavnom ponavlja dosadašnje stavove Hrvatske.

- U preambuli nedostaje jasna osuda svih postupaka i politika koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njezinu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. To bi pokazalo da Sabor ne bira strane nego načelo, da se protivimo svakom pokušaju majorizacije Hrvata, ali i svakom pokušaju razgradnje BiH, istaknuo je.

Također je napomenuo da Hrvatski narodni sabor u BiH za neke aktere više nije zajednička platforma za stranke s hrvatskim predznakom, nego je postao instrument jedne stranke. 

- Ne mislite li da bi se osma točka, koja govori o suradnji s Hrvatskim narodnim saborom, mogla interpretirati kao svrstavanje na jednu stranu u toj unutarhrvatskoj legitimnoj političkoj utakmici na izborima u BIH?, pitao je Bauk.

Penava je uzvratio da DP-ova rezolucija dozvoljava pluralizam mišljenja različitih stranaka. ''Hrvatski narod ne mora biti stjeran u jedno krdo kako bi zaštitili svoje interese. Ima prostora da legitimno bira onoga tko će ga zastupati'', kazao je.

I Jelena Miloš (Možemo!) ocijenila je da dokument ne donosi ništa novo te da se problem može riješiti jedino dogovorom političkih predstavnika u BiH uz potporu Hrvatske i EU.

- Hrvatska treba prioritetno podržavati put BiH u EU. Nije jasno što se rezolucijom htjelo, budući da je i sam predlagatelj rekao da ne donosi konkretne mjere, kazala je.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) ovaj dokument gleda, kazala je, kao "prvenstveno bildanje mišića u odnosu na HDZ i peglanje imidža", a ne kao pokušaj rješavanja problema. Upozorila je da se premalo pozornosti posvećuje demografskom opstanku Hrvata u BiH, podsjetivši da konstitutivnost i ravnopravnost hrvatskog naroda postoji samo dok Hrvati doista žive u BiH. 

Igor Peternel (DOMiNO) boji se da je "istinska svrha" deklaracije usmjerena prema domaćoj javnosti, a ne prema BiH.

- Nažalost, hrvatsko nacionalno pitanje u BiH postalo je koreografija prigodničarskog, paradnog i folklornog domoljublja, ustvrdio je.

SDSS i zastupnik bošnjačke manjine protiv rezolucije

Protiv rezolucije su SDSS i zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je da DP nema politički kredibilitet za takvu inicijativu te da svojim pristupom više produbljuje nego rješava odnose u BiH.  

- DP na izborima u Hrvatskoj radi Srbima ono što ne bi htio da se radi Hrvatima u BiH, šuti o podzastupljenosti velikog broja hrvatskih građana u pogledu njihova biračkog prava i ovu inicijativu poduzima da bi zaustavio sunovrat svojeg rejtinga. Proigrali ste svoje vukovarske karte, držeći taj grad taocem svoje politike, proigrali ste svoje antisrpske karte držeći Hrvatsku taocem takve politike, sad ste se dohvatili hrvatsko-bosanskohercegovačkih karata, manite se toga, poručio je. 

I Hodžić se pita hoće li rezolucija doista pomoći Hrvatima u BiH. Podržava, kaže, punu političku ravnopravnost Hrvata i reformu izbornog zakonodavstva, ali smatra da se do toga može doći isključivo političkim dogovorom unutar BiH.

- Moj glas je glas za BiH u kojoj će hrvatski narod biti potpuno ravnopravan, ali u kojoj će do toga doći kroz politički dogovor, a ne kroz nova međusobna udaljavanja, rekao je.

Vladajući između Herceg-Bosne i 'legitimnog političkog predstavljanja'

Vladajući su istaknuli kako je riječ o dokumentu kojim Sabor potvrđuje zaštitu Hrvata u BiH kao trajni nacionalni interes RH.

Tomislav Josić (DP) rekao je da rezolucija određuje "smjer hrvatske državne politike prema BiH za godine koje dolaze", naglasivši kako se radi o aktu Sabora koji prvi puta jasno, argumentirano i povijesno utemeljeno vrednuje ulogu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, a istaknuo je i da rezolucija "dolazi u važnom izbornom trenutku kada se u BiH približavaju izbori, a hrvatski narod i dalje živi u neizvjesnosti hoće li ponovno biti izloženi izbornom inženjeringu".

Zdravka Bušić (HDZ) poručila je kako zaštita Hrvata u BiH predstavlja vitalan interes RH te da to nije samo fraza.

- Rezolucija polazi od načela legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog konstitutivnog naroda i ne propisuje ustavna rješenja BiH. Konačna rješenja trebaju biti rezultat dogovora legitimnih političkih predstavnika u BiH, rekla je.

I vladajući HSLS podržava rezoluciju, a Dario Hrebak ocijenio je da politička ravnopravnost Hrvata nije samo hrvatsko pitanje nego i pitanje stabilnosti i opstojnosti cijele BiH kao države. Predložio je i razmatranje modela dugoročnog institucionalnog razvoja BiH utemeljenog na europskim NUTS 2 načelima.