Neujednačena praksa i dugi postupci ruše povjerenje u pravosuđe

U Zagrebu je otvorena konferencija sudaca o sudskom dijalogu i ulozi najviših sudova u jedinstvenoj primjeni prava, a premijer Andrej Plenković poručio je dugi postupci i neujednačena praksa ruše povjerenje javnosti u sustav unatoč provedenim reformama.

Konferencija pod nazivom "Sudski dijalog i uloga najviših sudova u osiguranju jedinstvene primjene prava" okupila je predstavnike hrvatskih pravosudnih institucija, Ustavnog suda, Vrhovnog suda te Suda Europske unije. Uoči skupa premijer Andrej Plenković primio je predsjednika Suda EU Koena Lenaertsa, potpredsjednika Thomasa von Danwitza i suca Sinišu Rodina.

Nakon primanja u Banskim dvorima, predsjednik Suda Europske unije s hrvatskim se sucima sastao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. U fokusu je bilo usklađeno tumačenje zakona i pravna sigurnost u nesigurnim globalnim okolnostima.

- Povjerenje je ključno za nesmetano funkcioniranje europskog pravosudnog prostora koji dijelimo. No, dijelimo više od samog prostora. Dijelimo vrijednosti, poručio je Koen Lenaerts, predsjednik Suda Europske unije.

- Ključno je imati otvoreni dijalog triju sudova. Time će se osigurati da pravo, osobito pravna stečevina Europske unije, bude primijenjeno na hrvatske institucije, istaknuo je.

Plenković je u govoru rekao da se pravosuđe mora prilagođavati novim tehnologijama, digitalizaciji i novim oblicima kriminaliteta.

- Reforme koje smo poduzimali se ponekad čine nedovoljno brzima, no one ipak donose ozbiljne pomake i stvaraju brže, modernije i učinkovitije pravosuđe, rekao je premijer.

Govoreći o rezultatima reformi, naveo je da je broj neriješenih predmeta na hrvatskim sudovima smanjen s oko 1,65 milijuna 2004. godine na nešto više od 382 tisuće danas. Dodao je da su u posljednjih pet godina parnični postupci skraćeni za oko 300 dana, a kazneni za gotovo 200 dana.

- Ovo su dobre brojke i one su takve zahvaljujući radu i angažmanu pravosudnih dužnosnika - na čemu vam ovom prilikom i čestitam. Međutim, da bi vi mogli postupati brže i učinkovitije, sustav vam za to mora osigurati alate, a to je zadatak izvršne vlasti, rekao je Plenković.

'Povjerenje građana i dalje nisko unatoč reformama'

Premijer je istaknuo i ulaganja u pravosudnu infrastrukturu i informatizaciju sustava, pri čemu je projekt Trga pravde u Zagrebu ocijenio najvećom pravosudnom investicijom u posljednjih 30 godina, vrijednom gotovo 150 milijuna eura. Kazao je i da su od 2020. do danas kapitalna ulaganja u pravosuđe dosegnula 372 milijuna eura.

- Poboljšali smo i materijalne uvijete za rad pravosudnih dužnosnika - i time pokazali da cijenimo vašu neovisnost, stručnost i zahtjevan posao koji obavljate za dobro naših građana, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na percepciju pravosuđa, rekavši da je povjerenje građana i dalje nisko unatoč reformama i činjenici da su imenovanja sudaca i donošenje odluka lišeni utjecaja izvršne vlasti.

- Godine čekanja, neujednačena praksa, uskraćena ili nedočekana pravda, ruše povjerenje javnosti i to ne samo u pravosuđe već u društvo u cjelini, poručio je Plenković.

- Statistički indikatori pokazuju da je najveći problem našeg pravosuđa duljina trajanja postupaka i broj neriješenih predmeta koji je, iako u padu, i dalje visok. Nezadovoljstvo s ova dva elementa ima utjecaj i na percepciju neovisnosti, koja se ponekad pogrešno poistovjećuje s učinkovitošću. U svim fazama svojeg postupanja pravosuđe mora biti neovisno. To je temeljno demokratsko načelo koje postoji radi zaštiti nositelja pravosudnih dužnosti, ali i prava građana u postupcima pred sudovima, rekao je Plenković.

- Uloga Vrhovnog suda u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih pred zakonom utječe na osjećaj pravde u društvu. Kada najviši sudovi uspostave jasne i dosljedne pravne standarde, smanjuje se prostor za pravnu nesigurnost , ubrzavaju se sudski postupci i podiže se ukupna učinkovitost sudbene vlasti. Stoga sudbena vlast svojim odlukama mora kontinuirano doprinositi afirmaciji ljudskih prava i sloboda, vladavini prava i jednakosti svih pred zakonom, istaknula je Mirta Matić, predsjednica Vrhovnog suda.

- U vremenu sve složenijih pravnih odnosa, višerazinske razine prava i snažnog utjecaja europskog međunarodnog prava, pitanje jedinstvene primjene prava postaje pitanje ne samo pravne tehnike, nego i pitanje vladavine prava, pravne sigurnosti i povjerenja građana u pravosuđe. Pri tome, svi najviši sudovi u svim europskim pravnim sustavima imaju posebnu ustavnu odgovornost. Njihova zadaća nije samo odlučivanje u pojedinačnim predmetima nego i osiguravanje ujednačene sudske prakse i njezine predvidljivosti te jednakosti građana pred zakonom. Upravo zbog toga, pitanje načina na koje sudska praksa ujednačava postalo je predmetom intenzivnog dijaloga između nacionalnih sudova i Suda Europske unije, naglasio je Frane Staničić, predsjednik Ustavnog suda.

Ubojstvo u Drnišu prokazalo stanje u hrvatksom pravosuđu

Pitanje sigurnosti poljuljano je nakon ubojstva maturanta iz Drniša, koje je potaknulo izradu novog zakonskog okvira. U planu je, među ostalim, regulacija zaštitnih mjera nakon zatvorske kazne i uvođenje doživotne kazne zatvora.

- Postoje u drugim zemljama i strože kazne, postoji u Americi i smrtna kazna, pa i dalje ima ubojstava. Smisao uvođenja doživotnog zatvora je da bude opomena, da bude odvraćajući efekt, ali isto tako bilo bi dobro da su za to ispunjeni uvjeti, da se takva kazna izrekne, rekao je Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Prvi sastanak radne skupine održan je danas, a nacrt zakona očekuje se za 2 tjedna.

- I sadašnja regulativa od 40 godina ili 50 godina je isto stroga kazna. Ako će se uvoditi doživotni zatvor, ja bih to prepustio ljudima koji se bave kaznenom granom sudovanja da procijene je li to nešto što Hrvatskoj treba ili je to nešto što Hrvatskoj ne treba, smatra Habijan.

A na sucima je, pak, odluka hoće li primijeniti ono što im stoji na raspolaganju. Dosad je maksimalna kazna izrečena 4 puta. Zbog slučaja Kristijana Aleksića, Državno sudbeno vijeće zaprimilo je prijedloge za pokretanje stegovnog postupka s predloženim sankcijama za dvije šibenske sutknje.

- Sve će se utvrđivati pri čemu ovaj postupak implicira daljnja pitanja. Znači li to da će u svakom predmetu u kojem nije zakazana rasprava u roku od šest mjeseci dolaziti stegovni postupak pred nas? Onda ćemo biti poprilično zatrpani postupcima, tvrdi Darko Milković, predsjednik Državnog sudbenog vijeća.

Sankcije su različite, od ukora, novčanih kazni do razrješenja.