Novi zakon trebao bi poboljšati kvalitetu visokog obrazovanja

20.09.2022.

19:57

Autor: Dominique Bratković-Vela/Dnevnik HTV/HRT/D.S.

Pada broj kandidata za studije

Pada broj kandidata za studije

Foto: Dnevnik HTV / HRT

Više od 10 700 upisnih mjesta na visokim učilištima u Hrvatskoj ostalo je prazno nakon ljetnog i jesenskog upisnog roka. Od 2015. konstantno pada broj kandidata za studije, a kvote ostaju iste ili rastu. Red bi trebao donijeti novi Zakon o znanosti i visokom obrazovanju koji će uskoro u drugo saborsko čitanje.


Dino je uspio upisati studij ekonomije u ljetnom roku. Na jedno upisno mjesto konkuriralo je nekoliko kandidata kojima je baš ekonomija bila prvi izbor. I tako je već godinama.


 - Mene ekonomija već dugi niz godina zanima, volim proučavati financijska tržišta, a i samu ekonomsku situaciju u svijetu, kaže Dino Kečević, brucoš Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


U njegovoj generaciji popularan je i studij u inozemstvu.


- Dosta tražene zemlje su Nizozemska i Austrija, rekao nam je Dino.


Brojne mogućnosti za studij izvan Hrvatske po povoljnim uvjetima, pogotovo u nekim zemljama EU-a, sve manje maturanata iz godine u godinu - i nakon dva upisna roka, na hrvatskim visokim učilištima ostalo je neupisano više od 10 700 ponuđenih mjesta.


- To su uglavnom studijski programi koji imaju jako visoku kvotu, poput studija ekonomije ne samo na Sveučilištu u Zagrebu nego i na drugim sveučilištima u Hrvatskoj, rekao je Igor Drvodelić, pomoćnik ravnatelja za prijave na studijske programe u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).


Sve manji bazen iz kojeg dolaze budući studenti razlog je što se i programi fakulteta osuvremenjuju. Umjesto novinarstva u Zadru će se ubuduće studirati digitalno komuniciranje.


- Svi studijski programi gdje su komunikacije su popunjeni, ali moramo imati te inovativne komunikacije zato smo išli u tom smjeru, pojašnjava pročelnica Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru dr. sc. Ljiljana Zekanović Korona, izv. prof.


Već godinama je poznato, ističe dr. sc. Tvrtko Smital iz sindikata znanosti, da ima studijskih programa koji ne zadovoljavaju ni uvjete rada niti studente zanimaju.


Zato je vrijeme, kaže, da država novim Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju koji će uskoro u drugo saborsko čitanje, jasno pokaže što želi financirati i koje uvjete svaki program treba zadovoljiti.


- Ono što ovaj zakon u dobrom smjeru pokušava riješiti je da se ubuduće studijski programi inicijalno akreditiraju, da se vidi postoji li potreba, kadrovi, infrastruktura, da ne upisujemo studente za nešto što neće biti izvedivo i da ne održavamo programe za koje nema interesa, navodi dr. sc. Tvrtko Smital, potpredsjednik NSZVO-a.


Agencija za znanost i visoko obrazovanje redovito provodi vrednovanja studijskih programa.


- Nije problem što nastaju novi studijski programi, moramo se prilagođavati trendovima na tržištu, nego je problem što se stari studijski programi ne gase, naglašava Igor Drvodelić.


Od novog Zakona i oni očekuju, da jasnim kriterijima za osnivanje, ali i upis studija poboljša kvalitetu visokog obrazovanja. Dok još ima zainteresiranih kandidata.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!