22:16 / 19.05.2021.

Autor: HRT/Otvoreno/Mislav Togonal/B.V.

Đulabić: Hrvatska treba pet regionalnih centara; Političari: nije poanta u veličini nego u učinkovitosti

Otvoreno o lokalnoj upravi i samoupravi

Otvoreno o lokalnoj upravi i samoupravi

Foto: Otvoreno / HRT

Na ovim izborima birali smo čelnike 20 županija, 127 gradova i 428 općina. Što se tiče teritorijalne reorganizacije Hrvatske, model bi se prema mišljenju Vedrana Đulabića, s Pravnog fakulteta u Zagrebu temeljio na glavnim urbanim centrima. Regionalne jedinice se kaže rade oko jačeg urbanog centra, a mi u Hrvatskoj nemamo 20 jakih urbanih centara. Imamo Zagreb, Split, Rijeku i Osijek i onda urbane centre nižeg reda. Političari pak smatraju da nije poanta u broju i veličini jedinica lokalne samouprave, nego u učinkovitosti. 

Matija Posavec, međimurski župan (nezavisni) ističe da je dobio 65% glasova za župana te da je lista koju je predvodio za županijsku skupštinu 59%. Puno je teže kaže, obraniti mandat nego ga dobiti. Na pitanje dominiraju li ideološke teme u kampanji, kaže da se rad ocjenjuje kroz četiri godine. Podrška građana je njemu bila poruka:

- Budi još bolji, kvalitetniji, energičniji i zato sam okupio svoje pročelnike, djelatnike, nema euforije, slavlja, idemo raditi i tako ćemo postaviti strategiju za sljedeći mandat. 

Igor Andrović, virovitičko-podravski župan (HDZ), koji je dobio više od 61,5% glasova za župana i 57% za županijsku skupštinu u prvom krugu.

- Zahvaljujem svim biračima i vjerujem da je to dokaz za povjerenje koje smo dobili 2017. Radili smo projekte koji se tiču poljoprivrede, obrazovanja, zdravstva i u središtima i na rubnim dijelovima županije i to se pokazalo izuzetno uspješno. Vjerujem da smo tim projektima poboljšali uvjete života našim sugrađanima.

Na pitanje da živi u Zagrebu i za koga bi glasao kaže da nije pratio kampanju i nije uspio vidjeti tko što nudi i kako vjeruje da će građani glasati po savjesti. 

Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan (SDP), navodi da je zadržao 56,5% posto, natpolovična većina u županijskoj skupštini. To je, navodi rezultat koji traži odgovornost.

- Ljudi vas ocjenjuju prema onome što ste učinili, ovdje nema neke velike nacionalne politike. Ona se provodi u Saboru, ovdje ljude interesiraju projekti. Morate stvoriti uvjete gdje će mladi poduzetnik moći otvoriti svoje poduzeće i čovjeka u zagorskom selu zanima hoće li mu dijete imati gdje raditi ili ne. Bitne su investicije koje dižu konkurentnost našeg gospodarstva, a bitna je i mobilnost. Da ljudi iz manjih općina imaju prijevoz do manjih centara gdje mogu zadovoljiti svoje potrebe. 

Đulabić: Nisu svi uhljebi, ima ih, ima i vrlo kvalitetnih ljudi

Trebaju li pročelnici u Zagrebu dati mandat na raspolaganje, Vedran Đulabić, s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da ne. 

- Pročelnici se imenuju temeljem javnog natječaja i ne smije se od njih nakon promjene vlasti tražiti da stave mandat na raspolaganje, a ako bi se to tražilo to je ništavno. Postoji nekoliko načina, imenovani su na neki vremenski rok, dakle istekom mandata, razrješenjem ako ne izvršavaju naloge ili reorganizacijom radnih mjesta gdje se spajaju odjeli pa se ponovno raspisuju javni natječaji. To nije dobra praksa jer bi pročelnici trebali biti profesionalci. Nisu svi uhljebi, ima ih, ima vrlo kvalitetnih ljudi koji su se obrazovali, a ima ljudi koji su stranački uhljebljeni. Lokalnu samoupravu ne bih generalizirao, dodaje. 

Teritorijalna reorganizacija - glavni urbani centri

Što se tiče reorganizacije Đulabić kaže da bi se model temeljio na glavnim urbanim centrima. Regionalne jedinice se rade oko jačeg urbanog centra, a mi u Hrvatskoj nemamo 20 jakih urbanih centara. Imamo Zagreb, Split, Rijeka i Osijek i onda urbane centre nižeg reda.

- Vi kad pogledate ovu našu kartu županija, ako razgovaramo sad o tome, tu nema nikakvog kriterija osnivanja županija. Mi imamo 20 županija, mirne duše smo ih mogli imati i 18, a mogli smo ih imati i 25. Zato što kriterija nema. Koliko bi onda regija, tih regionalnih centara napravili? - Pet. Dalmacija, Slavonija, Istra i Primorje u jednom dijelu, središnja Hrvatska i metropolitansko područje Zagreba, s obzirom na to da je to jedna specifična situacija. Razmještaj institucija nije ključan i to su možda malo primitivni argumenti. 

- Znate li koliko su udaljene dvije bolnice između Varaždina i Čakovca? - 20 minuta. - 15 km su udaljene. Pa tko će reći Međimurcima i Varaždincima da će im netko ukinuti bolnicu? - Ma neće im nitko ukinuti bolnicu, nego ćemo sustav racionalizirati, o tome se radi. Sustav treba racionalizirati. Ali ne mogu s ovom gospodom razgovarati na taj način. Ja ne vozim formulu, ja je konstruiram, rekao je. 

Na pitanje o dezintegrirajućem faktoru da se Hrvatska u tom slučaju ne bi raspala, naveo je primjer Španjolske i Katalonije i rekao kako ne vidi način kako bi se primjerice Slavonije izdvojila iz Hrvatska. 

Riječ reforma je možda najcitiranija u javnom prostoru, kaže Posavec. Ali nitko od 2014. nije rekao koji je cilj i što mi želimo postići, dodaje.

- Niz je primjera, Grčka je krenula s teritorijalnim preustrojem, potrošili su 80 milijardi eura i skoro su bankrotirali. Švicarska koja nam je svima uzor koja ima 26 kantona, 159 okruga i 2224 općine. Imate Slovačku koja ima 5,5 milijuna stanovnika i 2890 općina. Nije poanta u veličini ili broju, nego u učinkovitosti, rekao je Posavec. Mi moramo uvesti red u sustav i tek tada možemo govoriti o preustroju. Kada uvedemo u politiku mjerljivost, tada ćemo imati rezultate. 

"Županije su nositelji regionalnog razvoja"

Andrović kaže da su županije preuzele poslove državne uprave u sklopu reforme javne uprave.


- Radimo iste poslove koji su se radili i prije i rade se brže i bolje nego kad su bili uredi državne uprave centralizirani od strane države. Što rade županije, dakle one su nositelji regionalnog razvoja Hrvatske. Rade sustave navodnjavanja, poduzetničkih inkubatora, izgradnje, obnove bolnice... Puno puta se proziva županije da se rade dvorci, ali mi smo izgradili mini siranu, a sad smo dobili sredstva i bit će i sušionica povrća u vrijednosti 25 milijuna eura koja bi isporučivala sušeno povrće u Podravku.

Đulabić kaže da se može naći dobrih primjera, ali da se ne može dobiti izbore ako se koncentrira samo na sjedište županije.

- Župani gledaju svoje političke pozicije, što je racionalno, ali vjerujem da bi kvalitetne kadrove građani prepoznali i na širem području i kvalitetni političari se ne trebaju bojati za svoje pozicije. Mi smo centralizirana država i naši ministri hodaju kao djeda mrazovi po Hrvatskoj i popisuju projekte i silne milijarde i župani traže vertikalu vlasti.

Kolar kaže da ovisi s koje strane stola se sjedi pa se takav stav i zauzima. Mi nismo vozači bolida, nego ljudi s terena, dodaje.

- Kako kome u određenom trenutku paše kaže trebamo ukinuti županije, pa se počne da se treba ukinuti općine. Ako želimo ići u reformu onda trebamo podvući crtu i s koliko sredstava su općine i gradovi raspolagali, koliko su ulagali, investirali u razvoj i koliko su potrošili na sebe. Osobno govorim da je ovakav sustav financiranja lokalne i regionalne samouprave neodrživ. Mi smo limitirani za povlačenje sredstava i morali smo dizati kredite da bismo ispunili kvotu i to je problem. Mogli bismo raditi puno više i povlačiti više europskih sredstava. Mi sami tražimo dodatne ovlasti, ali ne možemo ih provoditi bez fiskalne decentralizacije, kaže Kolar.

Njemačka i Danska su okrupnile svoje jedinice i vode se racionalnim ustrojstvom države i mi naprosto nemamo snage za 20 županija, naše gospodarstvo za to nema snage, smatra Đulabić.

- Sesvete sa 60 000 stanovnika i Rugvica s 8000 stanovnika. Tu su te neracionalnosti. Trebamo doći do toga da nam prosječna veličina bude oko 25 000 stanovnika. Grad Zagreb je takav kakav jest, kao i Lastovo jer je najudaljenije. Uvijek će biti ekstremno velikih i ekstremno malih, ali moramo razgovarati o prosjeku navodi Đulabić.

U 128 gradova 42% svih prihoda je Zagreb, navodi Posavec.

- Županije mogu privući i više kad bi imale kapacitet za to. Mi smo imali 15 projekata u prekograničnoj suradnji koji su prošli. Država je ta koja mora uskočiti i ravnomjerno razvijati Hrvatsku.

Andrović kaže da je država pomogla županijama i ostalim jedinicama lokalne samouprave. Kad govorimo o ukidanje županija trebamo imati konkretnu analizu što se smanjuje, broj ljudi, kolike bi bile uštede. Nisam vidio što su plusevi i što su minusi ako idemo na regionalne centre. 

Primjer Danske

Mi moramo postići konsenzus, ali ne bih se složio s profesorom da je to samo pitanje politike, navodi Kolar. 

- To je pitanje i akademske zajednice, civilnog društva. Nakon izbora bi se trebala napraviti analiza bez dnevne politike da se dogovori kakav nam preustroj treba 2027., kaže Kolar. 

Postoje analize, i kada je riječ o Danskoj, digli su veličinu prosječne općine na 50 000 ljudi da bi mogli pružati sve usluge građanima, Slažem se da treba donijeti odluku, ali ne mogu ju donijeti ja, treba reći ljudi ovako više ne može, rekao je Đulabić.

Posavec ističe - nagradi one koji imaju rezultate, kazni one koji su loši. Andrović ističe da se digitalizacijom i konkretnim koracima može postići više. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!