22:12 / 29.03.2021.

Autor: Otvoreno/IMS/P.F./HRT

Otvoreno o nastavi na daljinu: zabrinjava tjeskobnost djece

Otvoreno o nastavi na daljinu

Otvoreno o nastavi na daljinu

Foto: HTV / HRT

Kod online nastave najviše zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno. Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Da bi se snašla i mogla preživjeti djeca su u jednom trenutku u sebi stvorila ravnodušni sloj i pomalo zamrznula emocije. Pobjegli su od nekih emocija koje su bile realne i tako su se zamrznuli, objasnila je i specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever u emisiji HTV-a Otvoreno.

Broj zaraženih koronavirusom raste. Sve više županija prelazi na online nastavu. Pandemija je promijenila sve, pa i model obrazovanja. Nastavi na daljinu morali su se prilagoditi učenici, ali i nastavnici. Kako to utječe na učenike, učitelje, profesore, roditelje i uspjeh na kraju školske godine razgovaralo se u emisiji.

Na pitanje zabrinjava li ga što je sve više županija na online nastavi državni tajnik u Ministarstvu Tomislav Paljak rekao je da ga zabrinjava toliko koliko zabrinjava čitavu populaciju.

- Broj zaraženih učenika i povećanje prati ono što se općenito događa u društvu. Imati 10 županija online, nije ništa novo, imali smo slično u 12. mjesecu. Vidjet ćemo i pratiti što se događa nakon proljetnih praznika, razgovora sa stožerima i donošenje zajedničkih odluka, rekao je Paljak.

Objasnio kako se zasad reagira lokalno, modeli A, B i C su se pokazali dobrima. Gdje je potreba učenici su online, a tamo gdje se može nastava je "licem u lice". Oko 95% učenika od 1 do 4. razreda bilo je na nastavi "licem u lice",  85% viši razredi od 5. do 8. razreda , a srednjoškolaca 75 %. Smatra da je to dobar rezultat.

Paljak je rekao jako je bilo zahtjeva za produljenjem proljetnih praznika. Misli da će razdoblje od 11 dana praznika biti dovoljan da se vidi kakvo će biti stanje i napravi analiza.

- U školama nije zabilježen linearni rast, on je u skladu s onim što se događa u općoj populaciji. Djeca nisu širitelji. Suočeni smo s krizom, suočeni smo sa zlom i borimo se na način na koji možemo. Online nastava je nužno zlo, ali je ipak nastava i omogućuje da se nastavni procesi u određenom obliku i dalje odvijaju, rekao je Paljak.

Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec je rekla kako svi kažu da im je najkorisnija nastava "licem u lice".

- Učenici koji su lani rekla da im je bilo dobro online, sad kažu da ništa više ne može zamijeniti nastavu uživo. Kad se kaže da bi se moglo ići online, oni su nesretni , rekla je Hitrec.

Nada se kako će biti što manje škola online pred kraj školske godine i zaključivanja ocjena. Rekla je kako je dobro da se ciljano i lokalno djeluje, a da se drugdje odvija uživo.

- U mojoj školi nema koronavirusa. Tu su puno doprinijeli odgovorni učenici. Maldi su odgovorni Svjesni su kako su za njih posljedice velike ako ne budu odgovorni, naglasila je Hitrec.

Učiteljica - savjetnica u OŠ Sveta Nedelja Sandra Vuk je na pitanje kome je stresnije, učiteljima ili učenicima, rekla je kako smatra da je podjednako.

- Vrijeme je da i mi djeci priznamo kako se osjećamo. Ne trebamo se ponašati kao da smo superjunaci nego kako se iskreno osjećamo. Djeca bolje reagiraju kad vas doživljavaju kao čovjeka od krvi i mesa i samim time shvaćaju da dijelite iste probleme i sudbine. Djeca su empatična ako ste i vi empatični i ako ih doživljavati ozbiljno, rekla je Vuk.

- Socijalizacija jako nedostaje djeci, nismo bili godinu dana u kazalištu, kinu, izlazak u park je vrhunac. Generacije su izgubile puno, malima nedostaje druženja, socijalizacije i komunikacije, smatra Vuk.

Na pitanje kakve su posljedice na mentalno zdravlje djece specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever je rekla kako najviše zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno, rekla je.

- Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Djeca da bi se snašla i mogla preživjeti oni su u neko doba učinili ravnodušni sloj u sebi i pomalo zamrznuli emocije. Jedna od izvrsnih definicija za depresivnost, dakle nije to te mjere depresija nego depresivnost, je bijeg od emocije. Oni su pobjegli od nekih emocije koje su se bile realne za dogoditi se i na taj način su se zamrznuli. Kao sljedeća faza se dogodila anksioznost ili tjeskobnost. Ono što zabrinjava i treba javno govoriti je ogromni porast samoranjavanja djece. Jednim dobrim djelom je to što se na nekim jakim internet stranicama možete naći pouku djeci kada se osjećaju veliki psihički pritisak da se dobro fizički ozlijediti pa onda ode jedan komad psihičke napetost. Dakako radi se o potpuno pogrešnoj priči, naglasila je.

- Online nastava dobrim dijelom udara na osjećaj kompetentnosti. Prvi val je bio izazov, a sad je to već zasićenost. Djeca su zasićena isporukom informacija i znanja koji oni moraju sami posložiti u svoje fajlove i time sami raditi. Imamo ogroman pad radne memorije kod djece i ta sva isporuka znanja dolaze u fajlove koji neće moći biti obrađeni i time raste osjećaj nekompetentnosti i strah za znanjem, rekla je Sever.

Komentatorica HRT-a Sunčica Findak je rekla da je kao novinarka i pedagoginja izrazito nezadovoljna ovakvim obrazovnim sustavom kakav je.

- Prošla je godina dana. Sve nas je zateklo. Sve nas je zateklo, vas učitelje, naklon do poda jer ste se preko noći morali suočiti s novim način izobraze. Međutim prošla je godina dana. Neke stvari su se mogle promijeniti. Primjerice kod maturanata, oni ulaze u novi proces, biraju novo zvanje, mijenja im se kompletan život. Brojke kažu da su utrošeni novci i moglo se napraviti nešto. Za maturante se moglo napraviti nešto da se približi online matura, smatra Findak.

Govorila je i o brojkama novaca koje su utrošene na online izobrazbu i na reformu školstva.

- Svi učitelji i profesori se zaista trude da nastava budem ali tu postoje i neki novci. Je li se to moglo i nešto kvalitetnije, pita se Findak.

- Ako razgovaramo o prije godinu dana od toga se ograđujem jer nisam participirao u ministarstvu, Kad govorimo o kasnijem, napravljeno je puno toga, puno više od toga što smo imali. Modeli nastave koji su napravljeni su praćeni s pripremom da nastava online bude kvalitetnija i sadržajnija i ona jeste takva, rekao je Paljak i pobrojao što se sve učinilo spomenuvši preko 200.00 tableta u školama, preko 55.000 prijenosnih računala za učitelje. Dodao je da reforma školstva nije zastala, samo se ne potencira u javnosti.

Vuk je rekla kako Paljak govori o digitalizaciji i opremi, a Findak o sadržaju i znaju li učitelji i roditelji to koristiti.

- To je velika razlika. Osobno sam podigla sustav od 11.000 učitelja, profesora i nastavnika bez ijedne kune s popisa koji je pročitala Findak. Možete imati najsuvremeniji laptop ili pametnu ploču, ako se treba znati koristiti s njima. i Danas je odradila edukaciju za 276 profesora i učitelja. Za to treba i sadržaj, Meni je bilo bitno da dođem do svakog učenika, i onog koji ima internet i onaj koji nema, da dođem do učenika putem roditelja. Radni pristup je drugačiji u ovo suvremeno doba, Traži se da istražuju, promatraju, sakupljaju. Današnja mladež voli brzu interakciju, brzi sadržaj i koji mu je uvijek dostupan i koji može uvijek pogledati, objasnila je Vuk.

Hitrec je govorila o tome koliko se teško učenicima i nastavnicima teško koncentrirati šest sati ispred monitora.

- Pada koncentracija, pada motivacija, trebaju biti brzi sadržaji, a nastava nije takva da može pretvoriti u tik-tok sadržaje koji u svakom trenutku mogu biti zabavni. Treba naći balans, smatra.

Što se ocjena tiče rekla je kako lani po ocjenama nikad nije bilo bolje.

- Bile su odlične ocjene i izvrsna prolaznost. U tom smislu teško da će biti jednako tako dobro ili bolje ove godine. Možda su ocjene više realističnije i vjerodostojnije i pravednije. Mislim da i ova godina će biti uspješna. Škole djeluju kao zajednice, mi smo malo veća obitelj i jedinstveni nam je cilj da svi dođu do uspjeha, pa i oni koji nisu imali uvjete, rekla je.

Sever je rekla kako ima povećan broj djece kojima je potrebna psihološka pomoć.

- Pomoć ne traže djeca koja imaju problema sa socijalnim kontaktima. Pomoć ne traže pseudoautisti, oni koji su na spektru autizma, oni su sada dobro. To je pokazatelj tko zapravo u ovim uvjetima može najbolje živjeti, mladi kažu freekovi i geekovi. Svi oni koji trebaju živu riječ i koji trebaju otvorenu komunikaciju su u poteškoćama. Emocionalno osjetljiva djeca, ali više emocionalno nesigurna djeca su ta koja nekako najčešće traže pomoć, rekla je Sever.

Objasnila je kako su u svemu ovome zaboravljeni roditelji.

- Oni su koji vrlo često prevode nastavu i koji s djecom uče ono što su djeca na nastavi samo čula. Do radne memorije djece su došle informacije, a onda ih vrlo često objašnjavali roditelji. Djeca su ovisila o umješnosti učitelja, a ugrožena su djeca od 5. do 8. razreda jer nisu više vezani toliko za roditelja, ali se nalaze u situaciju da im moraju pomagati oko škole, ne samo online nego i inače. Traži se od roditelja da sudjeluju maksimalno, što je potpuno pogrešno. Onda imate koliziju - dijete treba roditelja oko nastave, a istovremeno ga emocionalno ne treba, rekla je.

Što se tiče srednjoškolaca je rekla da nisu toliko stradali online nastavom, nego jedna trećina.

- No ono što se dogodilo s tom trećinom je zapravo vrlo teško, to su teški poremećaji i teške posljedice.

Vuk je rekla da su njezina iskustva s roditeljima jako dobri i kako roditelj treba biti prisutan u procesu učitelja. Slaže se sa Sever da roditelj ne treba biti stalno prisutan, on je moderator djetetova života, smatra.

U završnoj riječi Paljak rekao je da se ministarstvo obrazovanja trudi da pokušava svu nastavku kad je goto moguće stavi "licem u lice".

- I ovo će proći, budimo zajedno rekla je, Hitrec.

Maturanti, držite se, rekla je Findak.

- Svaka kriza donosi nešto dobro, jačamo, nešto novo naučimo. Ja stvarno tako odgajam djecu u svome razredu, rekla je Vuk.

- Smanjimo pritisak s djece i omogućimo im konkretno znanje. Što manje informacija, što više konkretnog znanja, rekla je Sever.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!