Plenković: Jačanje strateške autonomije Europe presudno je pitanje

Nakon dvodnevnog sastanka europskih pučana u Zagrebu, premijer Andrej Plenković u ekskluzivnom intervjuu za središnji Dnevnik HTV-a poručio je da je jačanje strateške autonomije Europe presudno pitanje, istaknuvši sigurnost, obranu, energetsku neovisnost i demografiju kao ključne izazove.

Premijer je govorio i o zaključcima skupa, europskim prioritetima, odnosima s SAD-om, demografiji i vanjskopolitičkom položaju Hrvatske. S njim je razgovarao novinar Šime Vičević.

Priznanje HDZ-u u sklopu europskih pučana

Premijer je rekao da su zadovoljni što je HDZ bio domaćin sastanka čelnika Europske pučke stranke. Istaknuo je da su prisustvovali šefovi država i vlada, čelnici institucija te čelnici sestrinskih stranaka koji su lideri oporbe. Dodao je da je bilo više od 20 sudionika i da je rasprava bila vrlo sadržajna.

- Dva dana raspravljali smo o svim aktualnim europskim temama, bilo je jako dobro ozračje i mogu reći da možemo biti zadovoljni u 50. godišnjici naše europske obitelji. To je ipak jedno priznanje HDZ-u s obzirom na naš utjecaj i na ugled u okviru europskih pučana, naglasio je.

Zagreb kao poprište velikih susreta

Na pitanje što dolazak "creme de la creme" europske politike znači za međunarodnu reputaciju Hrvatske, Plenković je rekao da svaki takav kontakt lidera koristi Hrvatskoj.

- Sigurno da je to dobro. Mi smo nastojali sve ove godine voditi politiku da Zagreb i Hrvatska budu poprišta tih velikih susreta, europskih ili međunarodnih, istaknuo je.

Dodao je da su, kad je riječ o aktivnosti na razini europskih pučana, imali veliki kongres u Zagrebu u Areni 2019. godine, što je bio najveći događaj tog tipa.

Premijer je podsjetio i na niz drugih događaja.

- Svi su se na neki način uspjeli kroz ovih nekoliko godina barem malo dotaknuti Hrvatske, i to je jako dobro. Svaki takav kontakt lidera, kad dođe u zemlju, malo se više senzibilizira, osjeti, upozna, informira, dobije brifing, dodao je.

"Na ovakvim susretima govori se otvoreno"

Naglasio je da je imao niz bilateralnih susreta tijekom sastanka. Istaknuo je prednosti ovakvih susreta.

- To su zaista mali formati, tu je samo nas dvadesetak, lideri sami, bez suradnika, bez ministara, bez šireg kruga ljudi. Kada je više ljudi, ljudi su malo i suzdržaniji, rezerviraniji. A ovdje se govori otvoreno, imali smo više vremena, prošli smo sve teme - od globalnih političkih, sigurnosnih, obrambenih do ekonomskih pitanja konkurentnosti, naglasio je.

Demografska obnova kao imperativ Europe

Plenković je dodao da su kao stranka sugerirali da lideri donesu deklaraciju o demografskoj obnovi kao imperativu Europe, jer se sve države suočavaju s istim problemom.

– Prosječna starost građana Europske unije danas je 44 godine. Kao društva smo u procesu starenja. Afrički kontinent, nasuprot nama, ima prosječnu starost od 19 godina.

To će se osjetiti na tržištu rada i konkurentnosti te će otvoriti pitanje migracijskih pritisaka.

– Ove godine u proračunu smo rezervirali 860 milijuna eura za demografsku politiku, najviše dosad. Čak imamo i mali plus u broju rođene djece u 2025. u odnosu na 2024., ali još uvijek postoji velik zaostatak u odnosu na broj umrlih i manji broj rođenih, kazao je premijer.

Naglasio je da je potrebno snažnije ulagati u demografsku politiku.

– Moramo svi zajedno ulagati više, uključujući i pitanje priuštivog stanovanja za mlade obitelji. U našoj političkoj filozofiji obitelj je nukleus društva i na nju moramo usmjeriti najveću pozornost.

– Zato su ovakve rezolucije dobre, jer će se poslije prožimati u politikama, a koristit ćemo ih i na nacionalnoj razini, dodao je.

O sigurnosti i Ukrajini

- Što se tiče Europskih pučana, nas od 27 lidera na razini Europskoga vijeća ima čak 13 iz obitelji pučkih stranaka. Skoro polovina. Četrnaest od 27 povjerenika u Komisiji također su Europski pučani. Imamo praktički 50 % političkoga utjecaja, istaknuo je.

Kazao je kako su temu sigurnosti i obrane dotaknuli u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te mirovnih napora na Bliskom istoku i rekonstrukcije Gaze.

Naglasio je i odnose s SAD-om, uključujući situaciju s Grenlandom.

- Izrazili smo solidarnost s Danskom i poslali poruke umirujućeg karaktera. Mi smo znali da se ti razgovori vode jer je glavni tajnik NATO-a bio u Zagrebu prije dva tjedna. Tada sam direktno od njega razumio da nastoji kolektivizirati priču o sigurnosti na Grenlandu. Zato se ona brzo nakon govora predsjednika Donalda Trumpa u Davosu smirila i tenzije su sada manje, objasnio je.

Dodao je da je važno održati koheziju oko Ukrajine.

"Presudno jačanje strateške autonomije Europe"

Plenković je naglasio da je jačanje strateške autonomije Europe jedno od ključnih pitanja.

– Najveći angažman Europske unije posljednjih godina iznosi 90 milijardi eura zajmova. Odluka iz prosinca omogućuje financiranje proračuna Ukrajine i izdvajanja za obranu, kaže premijer.

Gotovo tri četvrtine njihovih potreba riješeno je tom odlukom, dodaje i naglašava: "I mi smo tomu pridonijeli, bilateralno i na druge načine, i to ćemo činiti i dalje".

- Jačanje strateške autonomije Europe uključuje obrambene sposobnosti, neovisnost u opskrbi energentima, demografiju, hranu i konkurentnost gospodarstva, uz praćenje klimatskih promjena, digitalnu transformaciju i utjecaj umjetne inteligencije, zaključio je.

O odnosima SAD-a i Europske unije

Na pitanje o odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, Plenković je rekao da je nužno njegovati dijalog.

- S obzirom na povijest odnosa, isprepletene transatlantske veze, postojeće partnerstvo, bilateralne odnose mnogih zemalja sa SAD-om, prisutnost dijaspore u Americi te ekonomske i obrambene interese, moramo njegovati dijalog, rekao je.

Dodao je da nema dileme kako je metodologija rada druge administracije predsjednika Trumpa drukčija.

- Ona je brža nego prije i asertivnije promiče interese Amerike, ali nemamo veliku alternativu osim da kroz dijalog i međusobni angažman, uz bolje razumijevanje, nastavimo njegovati te odnose. Mislim da to dijele baš svi, naglasio je.

Istaknuo je i da ne vidi drukčiji stav unutar Europske unije te nastavio: "Nisam još nikoga sreo na razini Europske unije tko bi zagovarao nekakav drukčiji smjer u odnosima s SAD-om".

Na kraju je naglasio važnost međusobnog poštovanja.

– Uz međusobno poštovanje, respekt i primjeren tretman ne samo država članica nego i Europske unije kao organizacije, vjerujem da će se s vremenom, uz rješavanje određenih pitanja, ti odnosi postupno stabilizirati, zaključio je.

O zajedništvu Europe u donošenju odluka

Plenković je rekao da u Europskoj uniji i dalje postoji visoka razina zajedništva u donošenju odluka, iako postoje iznimke.

– Imamo situaciju s Mađarskom koja nerijetko ima divergentan stav u odnosu na ostale. To je gotovo praksa posljednjih nekoliko godina – rekao je.

Dodao je da su sve ostale države, uz povremenu fleksibilnost Slovačke, uglavnom na istom tragu, kazavši: "Obično je riječ o 25 ili 26 zemalja, rijetko se taj broj spušta ispod 26".

Podsjetio je da su u prosincu Mađarska, Slovačka i Češka izostale iz angažmana potpore Ukrajini te naglasio kako su "ostale zemlje i tada bile usklađene". 

Hrvatska pred završnim korakom prema članstvu u OECD-u

Osvrnuo se i na posjet glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna, koji je ocijenio iznimno uspješnim.

– Ovo je četvrti njegov posjet Hrvatskoj. Drugi pregled gospodarskog stanja u Hrvatskoj vrlo je koristan dokument za sve analitičare i one koji nas žele vidjeti onako kako nas netko promatra cjelovito, uoči završnih koraka za članstvo, rekao je.

Plenković je istaknuo da Vlada očekuje dovršetak procesa tijekom ove godine kazavši: "Smatramo da ćemo tijekom ove godine biti u poziciji da postanemo članica OECD-a. Radimo sve kako bi pretpostavke bile ispunjene".

Naglasio je da je većina posla već obavljena.

– Od 25 odbora, njih 20 je okončano, vrlo smo blizu završetka i ostalih. Sve zakonske akte koje smo trebali donijeti - donijeli smo, zaključio je.

OECD kao potvrda gospodarske zrelosti Hrvatske

Plenković je objasnio da OECD nije organizacija poput Europske unije, koja raspolaže velikim zajedničkim proračunom, nego okuplja ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta.

– OECD potvrđuje status Hrvatske kao jednog od četrdesetak najnaprednijih gospodarstava na svijetu, rekao je.

Istaknuo je da je Hrvatska u tri mandata njegove Vlade ostvarila znatan gospodarski napredak.

- Od pozicije u kojoj smo imali investicijski rejting na razini onoga što se na engleskom naziva "junk" ili "smeće", podignuli smo kreditni rejting na investicijsku razinu. Izašli smo iz procedura makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka, imamo kontinuiran rast, najvišu zaposlenost ikad i najnižu nezaposlenost ikad, uz rast plaća i mirovina kao glavni cilj naše politike, naglasio je.

Dodao je da Hrvatska u OECD dolazi spremna.

- Dolazimo zreli u OECD, kao treće međunarodno ostvarenje prema planu iz 2016. godine. Schengen i euro su već ostvareni, a ovo će biti treći korak, rekao je.

Plenković je zaključio da članstvo ima širi učinak.

– Hrvatska zaokružuje svoj međunarodni položaj. Riječ je o velikoj reputacijskoj koristi, koristi za ulagače i naše kompanije, snažnijoj borbi protiv korupcije i boljem korporativnom upravljanju javnim poduzećima. Vjerujem da će šira javnost s vremenom prepoznati koristi članstva, dodao je.

Nema zaokreta u fiskalnoj politici

Na pitanje hoće li biti promjena i zaokreta u fiskalnoj politici nakon kadrovskih promjena u Vladi, premijer je odgovorio da ih neće biti. Istaknuo je da je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila velike uspjehe u pozicioniranju stručnjaka iz područja ekonomije i financija u europske institucije.

– Imali smo spektakularan mjesec. Izbor Borisa Vujčića na drugo mjesto u Europskoj središnjoj banci u Frankfurtu je fantastičan. Prva smo zemlja srednje i istočne Europe u Izvršnom odboru ECB-a, a tek tri godine smo članica europodručja, rekao je.

Čestitao je Borisu Vujčiću, koji je, kako je rekao, lobirao u Eurogrupi, kao i svima koji su pridonijeli tom procesu. Dodao je da je riječ o zahtjevnom, ali uspješnom procesu koji je bio 'tih, ali uspješan'.

Osvrnuo se i na odlazak Marka Primorca na novu dužnost.

– Primorac odlazi na mjesto jednog od potpredsjednika Europske investicijske banke, nakon gotovo četiri godine u Vladi. Riječ je o najvećoj multilateralnoj organizaciji u smislu banke i investicijskog kapaciteta. Njezin portfelj u Hrvatskoj do sada iznosi 8,3 milijarde eura, rekao je.

Dodao je da od njega očekuju širi angažman, ali i poseban senzibilitet prema projektima iz Hrvatske.

– Očekujemo da se bavi širim aktivnostima, kao i ostali potpredsjednici, ali i da s puno osjetljivosti i naklonosti reagira na prijedloge projekata za sufinanciranje iz Hrvatske. Vjerujem da će to biti dobro u svim domenama, zaključio je.

Ćorić se u Vladu vraća iskusan

Premijer se osvrnuo i na povratak ministra Tomislava Ćorića, istaknuvši da se u Vladu vraća iskusan kadar.

– On se vraća iskusan i dolazi s iste Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Stručne kompetencije su tu, iskustvo je tu, a politički angažman i politički refleks koji ima nešto je čemu se veselim, rekao je.

Naglasio je područja u kojima očekuje njegov snažniji angažman.

– Ono gdje želim njegov veći angažman jest povezivanje s privatnim sektorom te otvaranje prostora da javna poduzeća i poduzeća u djelomičnom hrvatskom vlasništvu svojim investicijskim potencijalom pridonesu rastu BDP-a i budu generator gospodarskog rasta, kazao je.

Dodao je da je važno i suzbijanje inflatornih pritisaka.

– Suzbijanje daljnjih inflatornih pritisaka podrazumijeva se, kao i kvalitetna koordinacija svih resora koji spadaju u domenu potpredsjednika Vlade nadležnog za gospodarstvo, zaključio je.

Razgovor je zaključio rečenicom kako je ovih dana " bilo zaista zanimljivo".